IEF CD 838
Popisnu listu izradili: Maja Milošević, Hrvoje Beban
Tišnjanski napjevi i običaji
1. ženska pjevačka skupina; dvoglasno pjevanje; prva članica započinje, druga je slijedi u paralelnim tercama te završavaju unisono.
Tisno misto, moj divni uzore,
U tebi su sve radosti moje
Tisno misto u dva, u tri reda
Izdaleka ko gradić izgleda
2. ženska pjevačka skupina; dvoglasno pjevanje; prva članica započinje, druga je slijedi u paralelnim tercama te završavaju unisono.
Uspet ću se na vrh o brošćice
Vidim crkvu Marije Divice
Vidim crkvu di sam se krstila
Tisno misto di sam se rodila
3. Glazbeni folklor priobalnog dijela i otoka sjeverne Dalmacije bogat je svježim narodnim jezikom i uvijek je jednako prisutan kako kod najstarijih, zako i kod mladih ljudi. »itavo to područje, osobito područje otoka Murtera, ističe se aktivnim amaterskim kulturno-umjetničkim djelovanjem. To dokazuje veliki broj muških i ženskih folklornih grupa te priličan broj kulturno-umjetničkih društava. Između tih amaterskih društava ističe se KUD Hartić iz Tijesna. Selo Tijesno poznato je po vrsnim pučkim pjevačima i po zapaženoj limenoj glazbi koja ima veliku tradiciju u tom šibenskom kraju.
4. RAZGOVOR VODI: Ivo Belamarić, KAZIVA» Franjo Kaleb govori o napjevima, o folklornoj tradiciji Tisna, o crkvenim napjevima tzv. narodne liturgije
U javnosti se dosta govori o folklorno-amaterskom djelovanju otoka Murtera. Posebno se to djelovanje razvilo u mjestu Tijesnom, po domaćem Tisnom. U Tijesnom se uvijek pjevalo, no na snagu dolazi novi način predstavljanja folklornih amatera. Predstavljaju se javnosti pomoću raznih medija (TV, radio…) Razgovaram sa čovjekom koji je mnogo uložio u amaterski rad i koji sam sudjeluje, Franjom Kalebom.
Kako je došlo do toga da se u Tisnom počela fomirati ženska pjevačka skupina?
Ona se formirala iz folklornog društva koji prezentira tiješnjansko kolo, tiješnjansku svadbu. To je već snimljeno na radiju u emisiji Iz naroda u narod. Žene su same, svojom voljom, htjele osnovati svoju skupinu. Pred tri godine, njih devet, počele su aktivno djelovati da bi ta skupina prezentirala ono narodno, odnosno svoje autentično pjevanje pred javnosti.
5. ženska pjevačka skupina; dvoglasno pjevanje; prva članica započinje, druga je slijedi u paralelnim tercama te završavaju unisono.
Govoru mi da se udat neću
Da sam moju izgubila sreću
Udovica pa se sreći nada
Tamo neću ja divojka mlada
Udat ću se tamo u škojove
Lađa će mi voziti svatove
Svi svatovi bit ću mi gospoda
Ja i dragi seljačkoga roda
6. nastavak razgovora sa Franjom Kalebom
Kako je došlo do toga da su oni iz svog autentičnog načina pjevanja počeli pjevati i obrađeno, stilski da se suvremenije oforme?
Za taj stilski, oformljeni rad najviše je djelovao Ivo Furčić koji je vodio mušku klapu pa je imao i želju da osnuje žensku skupinu. Zbog bolesti je napustia rad te klape, pa su se žene obratile meni. Ja sam imao vruću želju da im pomognem i pristupima radu i išli smo direktno na izvorno tišnjansko. Nešto smo uzeli od njega tako da bi imali bar jedan dobar fond pjesama da bi mogli prezentirati tu žensku skupinu iz Tijesna.
Obično se kaže da ljudi iz sela pjevaju samo svoje i da ne znaju drukčiji način pjevanja. Međutim, sa onim glasovima sa kojima razpolažu, čak se upuštaju u jedne malo smionije harmonije, odnosno vođenje glasova. Jel se to lako savladalo ili je trebalo vremena?
Jedno 6-7 mjeseci radim š njima i želja mi je da ipak ta skupina postigne jedan svoj renome. Gledajući na sposobnost glasova, ne možemo se odma toliko iskazati, ali tokom vježbi i vremena mi ćemo prijeći i na druge pjesme, ne samo naše izvorne. Uzet ćemo i ostale. Radi primjera mogu kazati: tu su žetelice iz Blata sa Korčule, tu su nam također uzor Zadranke. Koliko toliko ćemo se prezentirati direktno na naš izvor s time da pojedine pjesme obradimo malo drukčije nego da imamo isti autentični naglasak tako da ne bi bilo dosadno slušati to jer sve pjesme koje pjevamo jesu drugog sadržaja, al da ne bi bile na istoj melodiji.
7. ženska pjevačka skupina; višeglasno pjevanje; prvi glas započinje, ostali glasovi je slijede te završavaju u unisono; ovaj napjev se po melodiji razlikuje od dosadašnjih koje sam čula s područja Tijesnog; svaki stih se ponavlja dva puta
Divojka je ružu zalivala
Zalivala, suze prolivala
Rone_ suze mlada govorila
Teško me je glava zabolila
A kako me neće zaboliti ?
Ovakovu ljubav sprovoditi
Ja sam mlada, skrovita i mila
A ljubav je posve tajna bila
8. nastavak razgovora sa Franjom Kalebom
Zahvaljujući ženskoj skupini, drago mi je šta se nalazim među njima. Teško mi je u obrađivanju tih pjesama, ali sve skupa zajedno, ne da ja to sam određujem, nego sam š njima zajedno. Mi se dogovorimo kako, na koji način, čak određujemo koje pjesme. Mi imamo dovoljno pjesama na jednoj melodiji. Sve te pjesme koje želimo da prezentiramo narodu, to zajedničkim snagama mi dogovorimo i odredimo i melodiju i naziv pjesme - sve zahvljujući njima, njihovoj upornosti, njihovom radu i njihovom slušanju.
9. mješovita pjevačka skupina; pjeva se višeglasno, s unisonim završecima
Misec leti preko neba plava
Moja draga slatki san zaspala
Spavaj, spavaj, jutrenja danice
U postelji bila golubice
10. Nedaleko od Šibenika, u sjeverozapadnom dijelu šibenskog arhipelaga, smjestio se otok Murter, poznat po pomorcima, ribarima, težacima i maslinarima. Na mjestu gdje je otok najbliži kopnu smjestilo se mjestašce Tijesno. Tišnjani nisu pravi starosjedioci Murtera, već su se tamo naselili iz obalnih zaselaka u 2. polovici 16. st., sklanjajući se od najezde Turaka.
11. muška pjevačka skupina, četveroglasno pjevanje; pjesmu započinju I. i II. tenor pjevajući u paralelnim tercama i sa završetkom fraze u unisonu, nakon čega im se pridružuju bas i bariton.
O da mi je cimentati more
Da mi dragi ne plaća vapore
Doša bi k meni tovarom
»ekala bi ga bukarom
Doša bi k meni tovarom
»ekala bi ga bukarom
Ali toga neću doživiti
Da će more cimentano biti
Sa škoja hodi do kraja
Svaki na svoga tovara
Sa škoja hodi do kraja
Svaki na svoga tovara
Jer je sinje more priveliko
Ne more ga cimentati niko
Tovara prodaj dragi moj
I kupi karte za vapor
Tovara prodaj dragi moj
I kupi karte za vapor
12. Brojni otoci šibenskog arhipelaga različiti su u građi narodnog stvaralaštva. Iako postepeno nestaju arhaični oblici života, ostaje starinska pjesma. Na nekim mjestima, uz starinsku pjesmu, udomaćila se i varoška pjesma. U Tisnom se pjeva a capella, jednostavno i u grupi.
13.ženska pjevačka skupina; dvoglasno pjevanje; prva članica započinje, druga je slijedi u paralelnim tercama te završavaju unisono..
Tisno misto posule te drače
Što me čini da mi srce plače
Vazda brojim ure i minute
Tisno misto kad ću dojti u te
Pivati ću i biću vesela
Danas sutra pa sam crna zemja
Pivati ću i oću galamit
Nema vraga da će mi zabranit
14. RAZGOVOR VODI: Ivo Belamarić, KAZIVA»: Anka Šoda, drugi glas
Vi ste član skupine Tišnjanke, ovako jedna srednja godina. Otkad ste se Vi priklonili ovom pjevanju?
Od samog početka. Najprije smo počeli s folklorom pa sam tamo igrala, a kasnije smo prešli u klapu. To mi se jako sviđa i pored svakog posla uvatim vrimena da dođem na probe.
Kad ste se sastajali, prilikom čega?
Prije je to bilo sasvim drukčije. Ljudi bi se tamo sastajali oko kola nedjeljom. Igrali bi kolo, oko kola pjevali. Traulin se zva neko kolo , onda bi okolo pjevali, a neka četvorica bi igrali na ledini ispred škole.
15. muška pjevačka skupina; napjev započinje II. tenor, nakon čega mu se ostali glasovi pridružuju u paralelnim tercama, te završavaju u unisono.
Curuj curo dok si kod matere,
Ali nećeš kad dojdeš kod mene
Kod majke si bila i rumena
A kod mene modra i zelena
U Tijesnomu je cura za mene
Ta je lipša od ruže rumene
U nju sam se zaljubio jako
Ali drugu ne volim nikako
16. RAZGOVOR VODI: Ivo Belamarić. KAZIVA»: Karmela Kaleb, treći glas
Kažite mi neke podatke iz mladosti. Kako je to bilo kad ste se sakupljali, čime ste se zabavljali? Sigurno je to sve bilo prožeto sa pjesmom, sa raspoloženjem..
Najviše smo se smijali, pivali, išli bi u polje, čuvali nediljom konje. Nije bilo buće, od krpe bimo ga napravili. Tamo bimo se igrali na žmigale, vezali bimo oči, pa bimo tražili jedan drugoga. Oni bi igrali na cilje, onda bimo uzeli brenistru, lan, onda bi ga izvukivali. Tako smo pjevali i to nam je bilo sve šta smo imali.
»uo sam da ste jako guštirali kad ste se oblačili u narodnu nošnju. Kako je to bilo? To već sad polako izumire, nestaje…
Bilo je jako oskudno sa robom. Kad bi išle malo popodne u šetnju onda bi se obukle bolje. U zimska doba bi se igralo kolo. Mlade bi kolo igrale, a stare babe bi gledale nas. Onda bimo dokasno stale. Zdrava Marija - mora si kući ići. Ako te ni otac našo u kući, onda ti zatvori vrata.
17. ženska pjevačka skupina; dvoglasno pjevanje; prva članica započinje, druga je slijedi u paralelnim tercama te završavaju unisono.
Zbogom moje mile drugarice
Majci mojoj doneste vodice
Da ne pere lice u suzama
Drugarice, ostavljam je vama
Drugarice, tićeš se udati
Tajne naše nemoj ka_ivati
Nek nam tajna bude uspomena
Mladih dana, ružice rumena
18. nastavak razgovora s Karmelom Kaleb
Nisi ima radio, kino, televiziju. Onda bi se sastale jedna kod druge. U litnjim danima bi sidili kraj kući radile u rukama, plele bimo brenistre, špag…
Prilikom toga ste i pjevale?
Došli bi iz polja i ni jist ni pit nego samo pivat.
A šta je to sa vašim muževima? To ispod prozora, šta je to?
Dečki bi došli pod prozor pivati nam. Mi, tobože, ko da ih ne vidimo, al mi bi isto izašle na prozor pa gledamo
19. muška pjevačka skupina, klapa; četveroglasno pjevanje; zapjev pjeva II. tenor nakon čega mu se pridružuje I. tenor kratko u terci te nastavljaju pjevati unisono. Pridružuju im se baritone i bas.
Sjajne zvizde pustile su zrake
A misec je iša za oblake
Majko moja, rano me probudi
Da mi dragi sanjivu ne ljubi
Ne mogu ti doći ove noći
Jer ja dušo moram na put poći
Donit ću ti režine od zlata
I kolajnu oko bilog vrata
Leti mi se priko neba plava
U postelji moje zlato spava
Spavaj, spavaj, juternja Danice
U postelji bila golubice
Sanak snivaj da san s puta doša
U dvorove tvoje da sam doša
Da te grlim, mila golubice
I da ljubim tvoje bilo lice
20. Podaci iz odjave: tokom emisije urednik Ive Belamarić razgovarao je s poznatim tišnjanskim glazbenim amaterima: Franjom Kalebom, Ankom Šoda i Karmelom Kaleb; stare tišnjanske napjeve izvodile folklorne skupine KUD-a Hartić iz Tijesna i klapa pjevača Tisno; tonska realizacija: Zlatko Tovarnić; spiker: Franjo Rabovski; autor emisije: Ive Belamarić
Šibenik
RAZGOVOR S »LLANOVIMA KLAPE ŠIBENIK - Ante Barbača
RAZGOVOR VODI: Ivo Belamarić
21. Narator : Razgovaramo sa članovima klape Šibenik, klape koja je zaista u svom radu mnogo doprinijela što se tiče popularizacije izvornih dalmatinskih napjeva i koja je sudjelovanjem na Omišu i sa svojim radom dosegla jedan priličan nivo kvalitete glazbene i radne discipline ; to je klapa koja u posljednje vrijeme predstavlja dalmatinsku pjesmu i napjeve i izvan naših granica.
kazivač Ante Barbača, voditelj i član klape Šibenik
Kako je nastala klapa Šibenik, njeno formiranje?
Nastala 1970. (precizan datum se ne zna), to je bilo nakon što sam se vratio sa služenja u JNA, onda su me prijatelji zamolili bi li ja piva i tako smo se spontano sastali, nije na ničiju inicijativu bilo. Jedina nam je želja bila pjevat ove narodne pjesme i nastupati na Omiškom festivalu, to se i ostvarilo na kraju.
Koji je povod bio toga, da li je nešto iz ove sredine ili samoga grada, odnosno tradicija ta koja je odavno već u samome gradu Šibeniku ili je to recimo došlo iz vani povodom nekih inicijativa, kako festivala, kakvih priredaba ?
To je zahvaljujući tradiciji, a i zahvaljujući da je prije nas formirana starija klapa „Šubićevac“...
Sjećate li se nekih punktova u Šibeniku gdje ste se sastajali i slušali tako nešto (misli na klapsko pjevanje)?
Ka dite slušao sam kako su klape pjevale u gostionama. Ja i moji kolege dosta vremena smo provodili u tovernama. Tako su naučili pjevati, ali naučili i što je prava izvorna pisma, a sada to izvode na jedan malo modificirani a ustvari isto tradicionalan način u modernom ruhu.
Prije rata su bila društva „Zvonimir“, „Krešimir“, a u zadnje vrijeme djeluje KUD „Kolo“. Da li je iz tog „Kola“ izazilo tih grupa ili su se spontano formirale?
Nekoliko naših članova poteklo iz zbora Kola.... Kolo je širi centar koji okuplja masu pjevača, a odatle se ipak ovi mlađi sakupljaju i tvore klape.
Da li je bio veći izvor za takvo djelovanje u pogledu tih izvornih napjeva onda kad je bilo više društava ili sad kad je ovo jedno društvo?
Onda kada je bilo više jer su se ti napjevi mogli čuti od više ljudi.
Djelovali ste prije a capella, a u zadnje vrijeme ste ušli u stil accompagnato.. jel bila (glazbena) poteškoća kad ste prelazili iz jednog u drugi stil pjevanja?
Nije glazbena, kolko može biti ritmička jer dalm. pjesma je uglavnom rastegnuta pjesma, ne postoji navika da se pjeva u ritmu...
22. Ima li neko novi u klapi?
Samo smo možda prvu, drugu godinu zamijenili 1, 2 člana a inače su već 9 godina isti članovi, a orkestar se povremeno mijenja...
Kako ste dolazili do izvora? Iz koje sredine ste dolazili do tih napjeva?
Ima san magnetofon pa bi stare Šibenke, Šibenčane posjećivao i naveo bi ljude da zapjevaju, pa bi obradio te pjesme, a kasnije toga više nije bilo - korištenje literaturom u kojoj se može dosta toga naći.
Jeste se vi glazbeno nadogradili kasnije...?
Govori o svom školovanju,...Najveća škola za ovu muziku su toverne; to je pisma naučena iz _žvota.
Govore o razlikama u stilu, načinu pjevanja; kazivač iznosi mišljenje o izvorima napjeva
Kako radite sa klapom Šibenik, da li se izričito držite harmonizacija koje postavite...?
A ne pjeva se spontano...ja napišen u osnovi harmonizaciju i obradu, ali se ona može bit mjesec dana mijenja dok ne dođe do onog konačnoga oblika...
23. Govori se da se u Omišu više ne čuje spontano pjevanje: Da li mislite bili bilo potrebno da se uvede čistunsko pjevanje, bi li trebalo inzistirat na tome?
...Sve klape imaju sada stručnjake, a da se sad pojavi neka klapa sa spontanim pjevanjem ne bi postigla uspjeh...
Dalje govore o situaciji na Omiškom festivalu.
Što mislite o ubacivanju motiva Zagore u naše napjeve, da li je to prirodno...?
U region Dalmacije spada i takva pjesma...bilo bi zanimljivo da se dozvoli i takvo pjevanje, pa da se to upoređuje, da bude na festivalu i jedno i drugo...
Da li smatrate da li je prirodno da oni imaju višeglasno obrađene napjeve?
Gotovac je napravio „Ero“ na osnovu takovih napjeva, ovih dalmatinske zagore većinom....vidjelo se da se i višeglasno sasvim lijepo mogu pjevati ako se stručno i majstorski napravi...
Mirlović Polje
24. diple
25. ovo dipli pobjednik Dalmatinskih Zagora što su diplili na smotri u Podgori: Mate Buzov iz Mirlović Polja, lugar
Cetina
26. ženska skupina (Cetinjanke); jedna započinje, druge se priključuju na kraju prvog stiha; dvoglasno - "uravan"
Ovo su ti Cetinjanke bona x2
Cetinjanke bona
Što nikome ne daju pardona x2
ne daju pardona
Oj Cetino alaj si na glasu x2
alaj si na glasu
Povr tebe bele ovce pasu x2
bele ovce pasu
Oj Cetino među dvije vode x2
među dvije vode
U tebi su cure ko jagode x2
cure ko jagode
Zlarin
27. pjevačice iz Zlarina; pjevaju unisono, mjestimično u tercama
Oj zlarinska valo, vele li si duga
kad te mimo prođem obuze me tuga x2
Oj Zlarine selo, nasred sinjeg mora
u tebi su momci ko zelena gora x2
A divojke mlade kano bile vile
i mrtvom bi momku srce otvorile x2
Koji me zapita iz kojeg sam sela
iz Zlarina sela golubica bijela x2
28. pjevačice iz Zlarina; dvoglasno u tercama
Zora sviće, dan se bijeli
a ja moram odlazit x2
Nije meni što ja moram
Što ja moram odlazit
Već je meni što ja moram
svoju milu dragu ostavit x2
Oj zlarinski tamburaši
svirajte nam rastanak
Cijelom svijetu na veselje
mojoj miloj dragoj na žalost x2
Mali Škrip
29. pjesma uz gusle; tekst koji pjeva jako je nerazumljiv
Kada Turci Kotar porobiše
poharaše dvore Jankovine,
zarobiše Smiljanić Iliju
zarobiše Janković Stojana...
30. diplar
31. ženska rera
Mater mi te čuva x2
oooooooj/mater mi te čuva [dvoglasno]
Opanke od suva x2
oooooooj/opanke od suva
Poleti pa stade x2
oooooooj/poleti pa stade
Rad' ljubavi znade x2
oooooooj/rad' ljubavi znade
Iz Maloga Škripa x2
oooooooj/volin curu iz Maloga Škripa
Koja nije lipa x2
oooooooj/nema cure koja nije lipa
Materina mala x2
oooooooj/materina mala
32. naricaljka
Sve su druge razudate
ja san jadna, ja ostala
ko kukavica jadna na grani
ni'di nikog jadnoj nema
nego ja jadna sirotica
ni majke ni oca
aj ni sestre niti nikoga
kada jadna dođen u nju
tužna ti san Gospe moja
nema meni majke moje
ni oca ni seke
s kime ću sad tužna razgovorit
ni'di nikog jadna ti san
jerbo mi je tužnoj srce utvrđeno
pa ne more jadne suze
da odrone jadna ti san
o žalosti majke moje
pa i ćaće pa i brata
koji mi je najbolji bio
tužnoj meni kukavici
o moj brate rane moje
koji si mi pribolio
bole si odnesio
tužnoj seki jadnoj meni
što nisi mene jadnu ti san
odnija a ti osta
ajme meni Bože mili
ja san uvik jadna tužna
ja kukavica koja san
ajme majko, ajme majko
koja te jadna upantila
joj nisan ja pijana
do greba svoga tužnoj meni
di ukopaju tužnoj meni
ajme meni s kojon srićon
majko moja da si mene ukopala
a ti ostala
ajme Anđe srićo moja
ti s' mi bila namisto majke
ti si uvik jadnoj meni
govorila seko mila
nemoj nabrajati sestro
nego majko mila seko
a uvik ti jadna ja na greb
ja dolazin tužna ti san
ja i svoju sestri ob'lazin
pa i majku pa i joca
pa i brata ja i tužna
ajme meni majko moja
ajme meni tugo moja
utvrđeno srce moje
kao kamen jadna ti san
a i uvijek tuče uvečer
kada jadna ja zaspen
uvik si mi majko moja
i ti ćaća i ti brate
uvik si mi jao na san
ja kad pogledan tužnoj meni
ko da kuca sva sa nje
uvik jadna ja vas vidin
ajme meni mila majko
jerbo mi je tvrdo srce moje
ne mogu ti mila majko moja
da ti jadna ja progovorin
kad na greb jadna dođen
tvrdo srce majke moje
pa i ćaće ja mu jadna
pa i brata ja mu tužna
niko neće da progovori
jerbo san jadna i kukava
ajme meni mili ćaća
podigni se ja ti jadna
pa vidi kuću moju
kako ti je z granom okićena
ja i na me na glav kapi
nikog nema mili ćaća
prigovori du_o moja
jadna ti san Gospe moja
što mene jadnu digneš
pa ja jadna njoj iđen
joj k njima tužna ti san
ajme meni [govori, op.H.B.]
ajme meni jadna ti san
ajme ćaća do Boga
do Boga do Gospe
ajme meni jadna ti san
imala san jadna šest braci
onoga san brata ukopala
koji mi je najbolji(o)
s kojon srićon da je mene
odnia a on osta
kad nije jadna ti san
jadna ti san drugovi moji
jadna ti san dušo moja
ajme meni ja san jadna
ja pitala, ja pitala
u nediju da me prime [naricanje se stišava pa se slabo čuje,op. H.B.)