Terenska građa iz Dalmacije

IEF CD 836 Popisnu listu izradili: Maja Milošević, Hrvoje Beban 1. KAZIVANJE - kazivač Nenad Milin Narator: Jezera je selo na otoku Murteru, poznato selo ribara, pomoraca, poljoprivrednika, ronilaca... malo bi se svrnuli na to kako je u Jezerima sa folklornom tradicijom i običajima, kažite nam nešto o tome. Jezera su, smatra se, najstarije mjesto na otoku Murteru...pisani podaci datiraju iz 1298...što se tiče općenito kulturne tradicije postoji dosta spisa nađenih u Jezerima pisanih na staroj glagoljici i bukvici... Može se spomenuti i jednog čestitog ribara Kapetanovića koji je bio 40 godina glavar mjesta, a znao je i latinski i talijanski pa je prevađao i klasike, pa zatim don Ante Božić koji je napisao još u onom starom dijalektu srednjeg vijeka „Odgoj maljufne dičice“... Od samih narodnih običaja sačuvalo se jako puno, naročito su se sačuvali svadbeni običaji... stari napjevi vrlo bogati u Jezerima i ima puno tzv. melodijskih motiva, kako naši kažu „pivati na drugu notu“ tako da nije uvik na isti način, npr. različito se pjevaju pjesme o rastancima, ljubavne... Pjesme su tekstovno najviše vezane uz more. Da li u vezi tog načina pjevanja, odnosno sakupljanja ljudi ima sjećanja i da li su se ljudi sastajali prije rata? U Jezerima je bilo jako puno sastajališta, tih tzv. klubova...tamo su se sastajali, čitale su se novine, igrali su tombule...zvalo se „Društvo narodne izobraženosti“... Poslije prvog rata počele se stvarati klape, naročito muških skupina koje su pjevale četveroglasno, pa zatim i ženskih skupina koje su pjevale dvoglasno ili troglasno čak - treći glas koji su one zvale „lišo“ jer se pjeva malo ispod drugog glasa, pjeva se uvijek ravno...Prije rata počelo se radit na tome da se obnovi stari orkestar koji je nekad bio...u Jezerima postojao jedan ples uz pratnju glazbe, prvo je to bila neka harmonika sa zvončićima, pa mandolinski sastav..., to se sve raspalo... Poslije rata se omladina ponovno počela skupljat, dramski amaterizam; napravljen je iznova jedan tamburaški sastav koji je živio jedno tri godine... 2. Kako je u današnjem vremenu organiziran taj kulturno-umjetnički rad ovdje? Sad je to već KUD Koledišće koje ima u sastavu prvo folklornu sekciju, plesovi i pjesme naše dalmatinske, a počeli smo i folklor ostalih naroda... pa pjevačka sekcija i harmonikaška sekcija, literarna, a u planu nam je i mandolinski sastav. Dalje se priča o tome kako se sačuvala ta bogata pjevačka tradicija Jezera, kako su se sastajale skupine i pjevale. Koji su najizražajniji napjevi u Jezerima, za koje smatrate da su oni najstariji? Najstariji su oni koje pjevaju najstariji članovi...to su oni, ja vjerujem, možda čak i od 15. stoljeća jer meni su tako rustikalnog zvuka da to stvarno mora biti jako jako staro... A u vezi načina pjevanja, pjevaju se dvoglasno, jel? Da. Da li ima samačkog ženskog pjevanja u Jezerima? Pa to je bilo vrlo rijetko, postoji jedna žena koja je pjevala...pretežno je to ipak pjevanje u skupinama. 3. Dalje govore o ženskoj skupini Gajeta, o repertoaru. Da li smatrate da se Jezera razlikuju od obližnjih mjesta po načinu pjevanja? ...sva ta mjesta imaju sličnosti...razlikuju se po nošnjama, ali i po načinu pjevanja...Jezera su ipak sačuvala ono svoje, starinsko...Jezera se razlikuju možda najviše od ostalih mjesta po načinu napjeva jer su možda sačuvali najviše starog na_čna pjevanja... Dalje kazivač govori o kolu (hvatanje po dugo) i koledarskim običajima. KAZIVANJE - članice amaterske skupine „Gajeta“ 4. kaziva_ica Leonora ???, rođ. 1913. Priča o starim vremenima, teškom životu, kako bi se veselili Božiću, Uskrsu... ...ali bi pivali od jutra do sutra ku kor san odila, i jupolje i na ribu... na ribu bi odila, vaj na timunu bila i vaj pivala... Kad ste bili u mladosti kako ste se vi sastajale za zapjevat? Odma ujutro bi se sastale mi drugarice...pa bi išle na vodu pivajući, i s vode pivajući, i u crikvu pivajući i iz crikve pivajući...to smo pivali uvik... Dalje priča i o okolnim mjestima, kako su oni pjevali, te kako se pjevalo i iz pjesmarice. 5. kazivačica Mila Milin, pjeva 1. glas Opisuje kako idu na ribanje s muškima, kada idu, koja je njihova uloga. Jel što zapjevate kad ste na moru, za vrijeme ribarenja? A pjesma je glavni cilj svega,...pjeva se moderno po kancu i starinski napjevi. Govori što njoj znači pjevanje u skupini „Gajeta“, amaterskoj skupini sela Jezera. 6. kazivačica Vojna Klarin, srednjoškolka, pjeva 2. sopran Govori što za nju znači pjevanje u skupini „Gajeta“. Tisno 7. ženska pjevačka skupina; dvoglasno pjevanje; prva članica započinje, zajedno nastavljaju u paralelnim tercama te završavaju unisono Zbogom, moje mile drugarice Majci mojoj doneste vodice Da ne pere lice u suzama Drugarice, ostavljam je vama Drugarice, ti ćeš se udati Tajne naše nemoj kaživati Nek nam tajna bude uspomena Mladih dana, ružice rumena 8. ženska pjevačka skupina; dvoglasno pjevanje; prva članica započinje, zajedno nastavljaju u paralelnim tercama te završavaju unisono. Tisno misto, moj divni uzore, U tebi su sve radosti moje Tisno misto u dva, u tri reda Izdaleka ko gradić izgleda 9. ženska pjevačka skupina; dvoglasno pjevanje; prva članica započinje, zajedno nastavljaju u paralelnim tercama te završavaju unisono Uspet ću se na vrh o goršćice Vidim crkvu Marije Divice Vidim crkvu di sam se krstila Tisno misto di sam se rodila Ovaj vapor ća je doplovija I triput rivom zasvirio To su znaci da vapor partiva Bila vila da suze proliva 10. ženska pjevačka skupina; dvoglasno pjevanje; prva članica započinje, zajedno nastavljaju u paralelnim tercama te završavaju unisono Govoru mi da se udat neću Da sam moju izgubila sreću Udovica pa se sreći nada Tamo neću ja divojka mlada Udat ću se tamo u škojove Lađa će mi voziti svatove Svi svatovi bit ću mi gospoda Ja i dragi seljačkoga roda Udat ću se tamo preko mora Da ne vidim majčina dvora Vodit ću me maleni brodovi Spratit ću me kićeni svatovi 11. ženska pjevačka skupina; dvoglasno pjevanje; prva članica započinje, zajedno nastavljaju u paralelnim tercama te završavaju unisono. Tisno misto, posule te drače što me čini da mi srce plače Vazda brojim ure i minute Tisno misto kad ću dojti u te Pivati ću i biću vesela Danas sutra pa sam crna zemja Pivati ću i oću galamit Nema vraga da će mi zabranit 12. ženska pjevačka skupina; dvoglasno pjevanje; prva članica započinje, zajedno nastavljaju u paralelnim tercama te završavaju unisono. Sram te bilo nesrićo i gade Otac ti se ženiti ne dade A majka ti prebire divojke Sram te bilo izaći pred momke 13. ženska pjevačka skupina; dvoglasno pjevanje; prva članica započinje, zajedno nastavljaju u paralelnim tercama te završavaju unisono. Blago tebi zelena gorice Kad ste mladi svake godinice A ja sada pa više nikada Srce moje puknut će od jada 14. muška pjevačka skupina; napjev započinje II. tenor, nakon čega mu se ostali glasovi pridružuju u paralelnim tercama, te završavaju u unisono. Curuj curo dok si kod matere, Ali nećeš kad dojdeš kod mene Kod majke si bila i rumena A kod mene modra i zelena U Tijesnomu je cura za mene Ta je lipša od ruže rumene U nju sam se zaljubio jako Ali drugu ne volim nikako 15. muška pjevačka skupina; napjev započinje II. tenor, nakon čega mu se ostali glasovi pridružuju u paralelnim tercama, te završavaju u unisono. Mala moja u žuton facolu Da mi te je poljubit na volju Prošla bi mi tuga i nevolja Srce moje našlo bi spokoja Udaj se, ta ti srića bila Znam da mladića kog si odredila A ja imam divojku za sebe Nju sam ljubio isto ko i tebe 16. mješovita pjevačka skupina bez pratnje instrumenata; pjeva se višeglasno, no s unisonim završecima; napjev je jednostavan i silabičan Misec leti preko neba plava Moja draga slatki san zaspala Spavaj, spavaj, jutrenja danice U postelji bila golubice 17. mješovita pjevačka skupina; pjeva se višeglasno, s unisonim završecima; napjev je jednostavan i silabičan Kolo igra kraj Svetoga Roka Svaka cura kraj svojega momka Ja se vatam kraj svoje jubavi Ja se vatam a on me ne ostavi . Kolo igra, kosa mi se vije A u kolu dragi mi se smije Vanka kola svekrva me gleda Šta me gledaš kad mi sina ne daš 18. ženska pjevačka skupina; dvoglasno pjevanje; pjevaju u paralelnim tercama te završavaju unisono. Svekrva mi bolja nego majka Kad se ide izvela bi me vanka Svekrva mi bolja nego iko Istuče me kad ne vidi niko 19. mješovita pjevačka skupina; pjeva se unisono, zvuči kao brojalica Toči, toči, protoči S ovim stolom gospodskim S ovim pasom svilenim S ovom zlatnom jabukom Molitva se daje Našem bratu i nevisti zdravje. Ova čaša oriova Pod njom sedlo, potkovana Svi će moje redom piti I svi ćemo zdravi biti 20. mješovita pjevačka skupina; pjeva se u paralelnim tercama, zvuči kao brojalica, završetak u kvinti Toči, toči, protoči S ovim stolom gospodskim S ovim pasom svilenim S ovom zlatnom jabukom Molitva se daje Našem bratu i nevisti zdravje. Kolo igra kod Svetoga Roka - folklorni glazbeni ugođaji i izvori ljudi iz Tijesna na otoku Murteru Podaci iz odjave : tokom emisije govorili su Franjo Kaleb i Joško Ćuzela ; u skupini KUD-a Hartić pjevali su: Karmela Marof, Rajka Colić, Anka Stegić, Ivanica Kaleb, Tone Olivari, Vojko Šodo, Stanko Colić, Pave Barbača, Mate Stegić i Frane Kaleb te družina dalmatinskih pjevača Tisno; spikeri : Lela Šimecki i Franjo Rapovski ; emisiju priredio: Ivo Belamarić 21. mješovita pjevačka skupina; pjeva se višeglasno, s unisonim završecima Kolo igra kraj Svetoga Roka Svaka cura kraj svojega momka Ja se vatam kraj svoje jubavi Ja se vatam a on me ostavi . Kolo igra, kosa mi se vije A u kolu dragi mi se smije Vanka kola svekrva me gleda Šta me gledaš kad mi sina ne daš 22. Otok Murter obiluje vrsnim pomorcima, ribarima, težacima i maslinarima. Na mjestu je otok najbliži kopnu smjestilo se mjestašce Tijesno. Tišnjani nisu pravi starosjedioci Murtera, već su se tamo naselili iz obalnih zaselaka u 2. polovici 16. st. sklanjajući se od najezde Turaka. Folklor na otoku Murteru razlikuje se od onog u dalmatinskoj Bukovici i Zagori - rijetko se čuje instrumentalne pratnja. Bodulska melodika je jednostavna i vezana uz život težaka. 23. muška pjevačka skupina, četveroglasno pjevanje; pjesmu započinju I. i II. tenor pjevajući u paralelnim tercama i sa završetkom fraze u unisonu, nakon čega im se pridružuju bas i bariton. O da mi je zacimentati more Da mi dragi ne plaća vapore Doša bi k meni tovarom Čekala bi ga bukarom 2x Ali toga neću doživiti Da že more cimentano biti Sa škoja hodi do kraja Svaki na svoga tovara 2x Jer je sinje more priveliko Ne more ga cimentati niko Tovara prodaj dragi moj I kupi karte za vapor 2x 24. Brojni otoci šibenskog arhipelaga različiti su u građi narodnog stvaralaštva. Iako postepeno nestaju arhaični oblici života, ostaje starinska pjesma. Na nekim mjestima, uz starinsku pjesmu, udomaćila se i varoška pjesma. U Tijesnom se pjeva a capella, jednostavno i u grupi. Joško Ćuzela u razgovoru sa Belamarićem otkriva da se uvijek pjevalo za gušt i društvo, a ne za novac. 25. ženska pjevačka skupina; dvoglasno pjevanje; prva članica započinje, druga je slijedi u paralelnim tercama te završavaju unisono Uspet ću se na vrh o goršćice Vidim crkvu Marije Divice Vidim crkvu di sam se krstila Tisno misto di sam se rodila Ovaj vapor ća je doplovija I triput rivom zasvirio To su znaci da vapor partiva Bila vila da suze proliva 26. U Dalmaciji postoje specifićne vrste bodulskog pjevanja. U Tijesnom je tradicija narodnih običaja i napjeva vrlo stara i osebujna te je bodulsko pjevanje otoka Murtera veoma popularno u sjevernoj Dalmaciji. 27. ženska pjevačka skupina; dvoglasno pjevanje; prva članica započinje, zatim je druga slijedi u paralelnim tercama te završavaju unisono Govoru mi da se udat neću Da sam moju izgubila sreću Udovica pa se sreći nada Tamo neću ja divojka mlada Udat ću se tamo u škojove Lađa će mi voziti svatove Svi svatovi bit ću mi gospoda Ja i dragi seljačkoga roda Udat ću se tamo preko mora Da ne vidim majčina dvora Vodit ću me maleni brodovi Spratit ću me kićeni svatovi 28. KUD Hartić iz Tijesna djeluje od 1926. godine. Još u to vrijeme djeluje limena glazba koja je i danas aktivna. Bez obzira na širinu djelovanja društva i na vrijeme kad je aktivno djelovao mješoviti tamburaški zbor, nikad se nije zapustilo originalno domaće pjevanje. Do danas su sačuvani brojni tamošnji napjevi prenošeni usmenom predajom. 29. muška pjevačka skupina, četveroglasno pjevanje; pjesmu započinju I. i II. tenor pjevajući u paralelnim tercama i sa završetkom fraze u unisonu, nakon čega im se pridružuju bas i bariton. Grihota je divojku ljubiti x2 Obljubiti pa je ostaviti x2 Jer su teške divojačke kletve x2 Kad uzdahne i zemlja se trese x2 Kad zakune do neba se čuje x2 Grihota je divojku ljubiti, Obljubiti pa je ostaviti. 30. Iako melodija nije posebno razvijena kod ovih napjeva, oni se odlikuju jednostavnim harmonijskim koloritom i toplinom domaće poezije. Tišnjanski napjevi govore o svakodnevnom životu, a najviše o ljubavnim jadima i radostima. Član KUD-a Hartić, Frane, priča da se društvo sastoji od različitih ljudi - mlađih, starijih, temperamentinijih, manje temperamentnih… U posjet KUD-u došli su i muzičari iz Švicarske, te su tom prigodom članovi napravili večeru od srdela i pjevali. Švicarci su također zapjevali neke Tišnjanske pjesme. Član koji ih je tome podučio je Tišnjanin koji je otišao nakon izučenog zanata raditi u švicarsku. 31. muška pjevačka skupina, četveroglasno pjevanje; zapjev pjeva II. tenor nakon čega mu se pridružuje I. tenor u paralelnim tercama i sa završetkom fraze u unisonu, te im se pridružuju bas i bariton. Tekst je namjenjen ženskoj izvodilačkoj skupini, no pjevaju muškarci (karakteristično za dalmatinsko podneblje). Imala sam jednu kokošicu, Pobigla mi gori u brošćicu Za tri dana ni ništa jila Po putu je mravince kupila 2X Uspla sam se gori na obrošćicu, Dozivala moju kokošicu Vrati mi se moja kokošice Ranit ću te zrnjem od pšenice. 2X Vesela sam ja i sva brošćica, Vratila se moja kokošica Vratila se pa u gnjizdo sila Kokodače da je jaje snila 2X 32. Svaki Tišnjanski napjev je pripovjest o arhaičnom životu Murterskih ljudi. Unatoč nekim varijantama, Tišnjanski napjevi su nepromjenjeni. Oni su izraz osjećaja mase pa se pjevaju uvijek u zbornoj formi u kojoj je žensko dvoglasje izraženije od muškog. 33. ženska pjevačka skupina; dvoglasno pjevanje; prva članica započinje, druga je slijedi u paralelnim tercama te završavaju unisono. Tisno misto, moj divni uzore, U tebi su sve radosti moje Tisno misto u dva, u tri reda Izdaleka ko gradić izgleda 34. Tijesno je, za razliku od ostalih mjesta otoka Murtera, oduvijek bilo težačko mjesto. Tamo je pjevanje oslobođeno od stranih utjecaja. I na otoku Murteru, kao i na drugim mjestima, ponovno se osnivaju bodulske pjevačke skupine. Član KUD-a Hartić Franjo Kaleb priča o probama društva. Najviše ih nervira dugotrajno štimanje mandoline ili gitare, no kasnije se sve pretvori u smijeh i zabavu. Pri nastupu u Solarisu također su se zbivale razne dogodovštine - neki su se izgubili u salama, neki se nisu stigli spremiti, jedan traži kapu, drugi " koporan " - no, baš zbog toga u njihovom društvu, koje broji desetak članova, uvijek ima veselja. Svi su i u privatnom životu u jako dobrim odnosima. Priča o dogodovštinama koje su se dogodile kad su mandolinisti Šimi " nalivali teracu ". 35. muška pjevačka skupina; napjev započinje II. tenor, nakon čega mu se ostali glasovi pridružuju, te završavaju u unisono. Curuj curo dok si kod matere, Ali nećeš kad dojdeš kod mene Kod majke si bila i rumena A kod mene modra i zelena U Tijesnomu je cura za mene Ta je lipša od ruže rumene U nju sam se zaljubio jako Ali drugu ne volim nikako 36. Posebno je važno što se danas pojavljuju folklorne družine iz malih mista i sela jer se na taj način čuju izvorni folklorni motivi i čista narodna poezija. 37. ženska pjevačka skupina; dvoglasno pjevanje; prva članica započinje, druga je slijedi u paralelnim tercama te završavaju unisono. Tisno misto posule te drače Što me čini da mi srce plače Vazda brojim ure i minute Tisno misto kad ću dojti u te Pivati ću i biću vesela Danas sutra pa sam crna zemja Pivati ću i oću galamit Nema vraga da će mi zabranit 38. Folklorna družina KUD-a Hartić izvodi napjeve nekadašnje izvorne rustikalne sredine. Uvijek pjesmu započinje žena " počimaljka ", a to je karakteristično i kod pjevanja muškaraca. Glavno težište je stavljeno na riječi. 39. muška pjevačka skupina, četveroglasno pjevanje; zapjev pjeva II. tenor nakon čega mu se pridružuje I. tenor u paralelnoj terci te nastavljaju pjevati unisono. Pridružuju im se bas i bariton. Sjajne zvizde pustile su zrake A misec je iša za oblake Majko moja, rano me probudi Da mi dragi sanjivu ne ljubi Ne mogu ti doći ove noći Jer ja dušo moram na put poći Donit ću ti režine od zlata I korajnu oko bilog vrata Leti mi se priko neba plava U postelji moje zlato spava Spavaj, spavaj, juternja Danice U postelji bila golubice Sanak snivaj da san s puta doša U dvorove tvoje da sam doša Da te grlim, mila golubice I da ljubim tvoje bilo lice 40. Tišnjani su u svojim radovima i svetkovinama uvijek bili zaokupljeni pjesmom. Pjevali su u karima, u polju, na moru, pred kućama, pogotovo u večernjim satima. Blagdani u Tijesnom uvijek su obilovali posebnim raspoloženjem koji je narod znao spontano stvoriti. Tada se pjevalo pravim izvornim načinom. To je osobito dolazilo do izražaja kad se pjevalo uz igranje domecilnog kola. 41. fragment iz pjesme Kolo igra kraj Sv. Roka (vidi br.1) u izvedbi muške pjevačke skupine