Terenska građa iz Dalmacije - Skradin, Zaton ( Šibenski ), Tijesno, Vrboska, Ponikve, Zlarin, Sveta Nedjelja, Cavtat, Trogir, Poljica, Zaton kod Dubrovnika
Autor istraživač
Autor snimatelj
Signatura originala
IEF CD 832
Signatura digitalne zbirke
IEF CD 832
Lokalitet
Šibensko - kninska ž.: Skradin, Zaton, Tijesno, Zlarin; Splitsko - dalmatinska ž.: Trogir, Poljica; otok Hvar: Vrboska, Sveta Nedjelja; Dubrovačko - neretvanska ž.: Zaton, Cavtat, poluotok Pelješac: Ponikve
Jezik zapisivanja
Vrsta građe
Fond
Format
Popisna lista
IEF CD 832
Popisnu listu izradili: Maja Milošević, Hrvoje Beban
Skradin
KAZIVANJE - kazivač Krešimir Čvrljak
RAZGOVOR VODI: Ivo Belamarić
1. Narator: Razgovaram sa mladim čovjekom iz Skradina, Krešimirom Čvrljkom koji je prije 10-ak godina počeo djelovati sa mladim ljudima u pogledu pučkih napjeva u samom starom gradu Skradinu...Ratko Čogelja, riznica naših starih napjeva, on u svom izlaganju naglašava važnost Skradina... što znate o toj tradiciji?
Skradin riznica dalmatinskog pjevanja - stvarno se oduvijek dobro pjevalo, imalo se šta pjevati, rado se pjeva...
U pogledu utjecaja zaleđa:
Može se reći da se u Skradinu miješaju folklorni elementi i od zaleđa na koje malo Skradinjani podozrivo gledaju..., znalo se u Skradinu čuti i ojkanje... Skradin ima jednu bogatu tradiciju (pjevačku)...znamo se i danas sastati gdje u klapi zapjevamo... na okupu se znalo naći tri generacije...
Kažite mi nešto u pogledu mlađih ljudi, „Kanela“ recimo?
Sjećam se kad je „Kanela“ zbilja bljesnula u Skradinu, kad se za „Kanelu“ već onda čulo i dalje od Skradina bez mikrofona i bez smotre klapa u Omišu (1967. se pojavili u Omišu)... to su moji prvi uzori, aranžeri dalmatinske pjesme...
To znači, vi ste se nadovezali na „Kanelu“ osnivanjem prve klape pučkih pjevača mladih, „Skradona“?
Što se tiče karakterističnosti pjevanja Kanele i Skradinskog buka...
Malo sam se otuđio od onog pravog iskonskog skradinskog pjevanja; boravio sam u Splitu i vrlo rado slušao njihove klape, tu sam stekao naklonost prema splitskoj pjesmi... (kontakt sa Tambašom, nešto manje sa Stipišićem)
2. Kakva je bila klapa „Kanela“ u odnosu na ovu mladu, vašu?
U klapi smo jako cjenili pjevanje „Kanele“, ali je „Kanela“ i naše pjevanje prihvatila sa simpatijom...
Što mislite, u zadnje vrijeme se misli da se previše zastranilo što se tiče harmonizacija, obrada... neki se vraćaju troglasju...?
Činjenica je da je Omiš učinio svoje, podigo je dalmatinsku pjesmu na jedan viši, umjetnički nivo. Drugačije se pjevalo prije Omiša...
Odlaskom Vas iz Skradina prestala je raditi „Scardona“, međutim nakon nekog vremena stvorila se nova klapa pučkih pjevača - „Skradinski buk“, pa kažite jednu razliku između te dvije klape?
Može se naslutiti jedna veza između te dvije klape, klapu vodi čovjek koji je počeo pjevati u „Scardoni“, ...danas dosta solidno mogu zapjevati.
3. Kad ste radili sa Scardonom dali ste nekoliko zapaženih skladbi na temama dalm. melosa, pa recite mi, kako je to kod vas započelo, ko je potaknuo to da ste počeli stvarati?
Moj skladateljski rad počeo već u Skradinu slušajući „Kanelu“, upoznavajući se s pjesmama... tu je nekoliko mojih skladbi koje sam ja poslao na Omiš, pjevale su mi ih sve redom klape koje sam ja poželio... zadovoljan sam s onim što sam dao, toga je malo, ispod deset skladbi... kasnije sam otišo u Zagreb..ali zato imam dosta tog obrađenog materijala...
Što se tiče tog vašeg rada na novokomponiranim pjesmama, da li ste se što se tiče glazbenih tema ugledali na stare pučke napjeve ili ste se ugledali na rad ljudi koji su stvarali novokomponirane pjesme?
...daleko je veći utjecaj mojih kolega... (tu uspoređuje svoje skladbe)
4. Da li ste vi tekstopisac tih vaših skladbi?
Pa da, malo sam se okušao i u tom poslu... tu spominje i Ivicu Sušića...
Da li je i prije vas u Skradinu neko komponirao?
Mogu se podičiti da sam bio prvi u tome...za Boru Marina (pok.) se zna reći da je donio bariton u Skradin jer da se navodno zbilja do njega pjevalo troglasno u Skradinu...
Dalje se govori o dvije struje što se tiče tekstova, serioznioj (tu se spominje Duško Geić, voditelj klape u Trogiru) i ležernijoj (tu se spominje Ante Nižetić, brački pučki tekstopisac).
Da li je prije nego što je formiran KUD „Skradinski buk“ bila neka tradicija tog kulturno-umjetničkog amaterizma?
...mrtvilo u Skradinu koje je oduvijek vladalo...mladi ljudi su formirali odnedavno, unatrag tri godine KUD u kojem se okupljaju i u okviru kojeg djeluje glazba i klapa u Skradinu...
Zaton
Oj zatone, mili zavičaju - starinski napjevi iz Zatona kraj Šibenika
Podaci iz najave/odjave: Starinsko samačko pjevanje: Frane Mrše, napjeve iz Zatona izvodila zatonska folklorna skupina, snimatelj: Aleksandar Horvat, ton majstor: Dubravka Vrbljanec, spikeri: Lela Šimecki (Ž) i Zvonimir –uretić (M), terenska suradnja: Ivo Furčić, tekst napisali: Ivo Furčić i Ivo Belamarić, urednik: Ivo Belamarić
5. GLAZBA - glazbena podloga ispod najave; fragment svirke na mandolinama - klapa Maestral Dubrovnik (Krešimir Magdić)
6. TEKST (M) - geografski smještaj Zatona: sagrađen uz more u uvali i na padini brda, sastoji se od starih dalmatinskih kuća
7. TEKST (Ž) - s obzirom da su stanovnici Zatona doselili iz mjesta zatonskog zaleđa, sačuvala se samačka pjesma (junačke, čobanske divojačke i druge popijevke) koja se izvodila po kotarski; mnogo bilo rašireno i ojkanje (samačko, udvoje, grupno) koje je također bilo izvođeno po kotarski (način pjevanja žitelja ravnih kotara) - ovaj način pjevanja očuvan do danas u Zatonu
8. GLAZBA - samačko pjevanje Blagoj tebi zelena gorice (pjeva muškarac solo):
Blagoj tebi zelena gorice
kad se mladić svake godinice.
A ja sada pa više nikada
srce moje puknut će od jada.
9. TEKST (M) - motivi starinskih zatonskih napjeva sačuvali su svoju autentičnost i vjernost poetskog narodnog izraza; zatonsku uvalu mještani zvali zlatnom zbog bogatog ulova tuna
10. GLAZBA - pjesma Oj Zatone mili zavičaju (ženska skupina, solo glas započinje, nastavlja skupina, unisono završeci):
Oj Zatone mili zavičaju,
rodno misto i moj divni kraju.
U tebi mi sve cviće miriše,
zato hoću da sada opišem.
Svu lipotu o postanku tvome,
rodno misto moj mili Zatone.
Posrid tebe rodno selo moje,
provrijala vrilon hladne vode.
Vrilo vode jedan potok mali,
što žubori na tvojoj obali.
Na tom vrilu zlata je vodica,
tu dolazi svaka divojčica.
Posrid tebe široka obala,
svaki putnik divit joj se mora.
Srid obale zasađena gora,
divan pogled viditi je s mora.
Brda stoje sve okolo tebe,
to su tvoje od prirode međe.
A ti stojiš u maloj dolini,
kao biser u morskoj dubini.
Panorama svakog očarava,
i veselja svakom živu dala.
Jer prid tobon pogled je na valu,
koja vodi Šibeniku gradu.
11. TEKST (Ž) - Zaton za većinu okolnih sela bio važan izlaz na more i veza sa Šibenikom; stanovnici zatonskog zaleđa na šibensku pjacu donosili raznu robu (ulje, vino, povrće); poč. 20.st. kada je u Zaton počeo pristajati vapor, svi prolaznici kroz Zaton bili privažani zatonskim brodicama do Šibenika.
12. GLAZBA - Veseli se đuvegina majko (pjeva muškarac solo, samačko pjevanje)
Veseli se đuvegina majko,
tri ti sunca dvore obasjalo
prvo sunce mlađen đuvegija,
drugo sunce mlađena divojka
treće sunce kita i svatove.
13. TEKST (M) - nekoć je svijet šibenske okolice koji je imao žitarice morao donositi na rijeku Krku gdje se nalaze stari mlinovi. Taj primorski svit uglavnom putovao gajetama na vesla ili jedra. Selo Zaton prilikom takvih putovanja bilo je usputno mjesto tako da su se tamo na putu za Krku svraćale te primorske brodice; obično bi svraćale radi odmora ili da se putnici okrijepe u poznatim zatonskim tovernama - u njima se pilo i pjevalo a znala se čuti i pjesma iz Rogoznice, Primoštena, Vodica, Pirovca, Zlarina, Prvića, Kaprija, Žirja, Murtera i drugih primorskih sela i školja; slušajući te napjeve Zatonjani su poprimili neke motive tih škojara ili bodula; u zatonskim napjevima ima bodulskih motiva koji se osobito čuju u završnim kadencama
14. GLAZBA - pjesma Procvitala kitica fijole, isti napjev kao br. 10 (ženska skupina, jedan glas započinje, skupina nastavlja):
Procvitala kitica fijole,
u Zatonu rodnom mistu mome.
Kraj fijole rumena ružica
što gojila mlada divojčica.
Ružu bere vodom je zaliva,
a fijolu suzama umiva.
Pa govori ruži i fijoli
cviće moje rasti mi i zori.
Dok moj dragi iz vojske se vrati,
s tobon ću ga, cviće darivati.
Jutrom rano i uveče kasno
ružo moja da ti bude časno.
Sadit ću te pokraj lica moga,
da mi dadeš miris cvita svoga.
Cviće moje ti ćeš mirisati,
ja i moja draga uživati.
15. TEKST (Ž) - ljudi Zatona veseli, dobroćudni, bez nekih opterećenja pro_losti; bogati smijehom, raspoloženjem i doskočicama; to je selo radnika, ribara i pomoraca, selo rodoljuba i poznatih boraca za narodnu tradiciju i slobodu; u današnje se vrijeme u Zatonu živi po gradski, no u narodu živi i stara tradicija, žive narodni običaji
16. TEKST (M) - u drugoj pol. 19. st. u Šibeniku došlo do procvata stare gradske pjesme - to je bio utjecaj ostalih dijelova naše zemlje što su ga prenijeli domaći ljudi koji su služili vojsku u tim krajevima. Te pjesme su imale utjecaje i na tadašnje skupine dalmatinskih pjevača. U tadašnjem pjevanju nastalo je miješanje i osjetni utjecaji na stare pučke napjeve šibenskog terena. Skupine šibenskih težaka prezentirale su te napjeve putem svojih bratovština, a najviše su pjevale po konobama ili tovernama
17. GLAZBA - mješovita skupina, višeglasno pjevanje (terce)
Lipa ti san majko moja, x3
svi me momci zagledaju.
U pasu san ko šibica, x3
a u licu ko ružica.
18. TEKST (Ž) - sve što se događalo u Šibeniku imalo utjecaja i na Zaton. Zbog toga često kada pjevaju varoške i prigradske pjesme, Zatonjani kopiraju Šibenčane, ustvari pjevaju mnoge napjeve koji su u Šibeniku uvriježeni od davnine - to se odnosi kako na stare težačke napjeve Šibenika, tako i na napjeve šireg dalmatinskog područja. Utjecajem šibenskih napjeva i skupina u Zatonu počinju djelovati i domaće skupine dalmatinskih pjevača
19. GLAZBA - mješovita skupina, višegl.
U rani(t) ću rano ja, vidjet jeli zora
je li moja milena sila kraj prozora x2
Prozor je otvoren, a milene nema
oj Bože moj Bože ala joj se drema x2
Tanka, visoka, bila i rumena
oj Bože moj Bože ljubiti se ne mo_e x2
20. TEKST (M) - nakon osnivanja prvih skupina dalm. pjevača, u Zatonu se 30-ih g. 20.st. osniva prvi muški pjevački zbor kojeg je vodio svećenik Krnić - na programu tog zbora nalazile se ugl. pjesme iz Dalmacije. Odmah nakon formiranja muš. pjev. zbora osnovan je i tamburaški zbor. Ovo sve se razvilo iz prvih početaka skupina dalmatinskih pjevača. Pjevanje skupina pjevača u Zatonu njegovano je više nego u bilo kojem mjestu šib. okolice
21. GLAZBA - pjesma Proljetna kišica sitno rosila (skupina pjevača)
Proljetna kišica sitno je rosila
djevojka kišobran srdito je nosila
Refren x2:
Sitna kišice ne lij na mene
već se razlij na sve usjeve
Djevojka zelen je vinograd kopala
za njom je momak mlad vinograd rezao
Refren x2
22. TEKST (Ž) - u novije vrijeme u Zatonu se pjeva sve i svašta (utjecaj radija, televizije i loše i nekvalitetne produkcije domaćih gramofonskih kuća); u Zatonu se sada čuju u jednakoj mjeri i pjesme zabavnog tipa, dalm. komponirane i ostale pjesme, te pjesme temeljene na orijentalnim motivima koje nemaju ama baš nikakve veze, kvalitete i ljepote kao što to imaju stari poravni napjevi
23. GLAZBA - pjesma Parabrode okreni se amo (ženski glas započinje, nastavlja mješovita skupina)
Parabrode okreni se amo, da pozdravim svoje milo zlato
Zbogom žarka ljubavi, zbogom al me ne zaboravi x2
Ja ću tebe ružicama zvati, kao ćerka svoju milu mati
Zvat ću zvat ću draga oj, zva ću al mi uvik virna stoj x2
Vapor parti i zamuti more, cure plaču da ne moru gore
Zbogom žarka ljubavi, zbogom al me ne zaboravi x2
24. TEKST (M) - kod ljudi iz Zatona još je ostalo sjećanje na stare narodne instrumente, odnosno narodne svirale poput ćurlike, čobanske svirale i dipala. Nekad su zatonski diplari svirali za vrijeme blagdana, a također su znali svirati i u kolu; osim dipala u pratnji, u kolu se upotrebljavao i tamburin, u kolu se nije pjevalo. Poznato je bilo zatonsko kolo koje je imalo 3 dijela: šuljanje, skos i napovrat. U kolu muškarci imali drugačiji korak od žena iako je ritam kola bio isti. U novije vrijeme kad se diple i bubanj više ne koriste, u kolo se uvelo pjevanje. Osim zatonskog kola u Zatonu je vrlo popularno staro narodno kolo seljančica.
25. TEKST (Ž) - Napjevi koji se sada pjevaju u Zatonu ugl. su zadržali po koji autentični melodijski motiv. Neki napjevi su u potpunosti potpali pod utjecaj ponekih vrsta pjevanja kao što su napjevi Slavonije ili melodije Slovenije - to se dobro osjetilo u pjevanju napjeva Proljetna kišica sitno rosila i Gdje su naše ružice
26. GLAZBA - pjesma Gdje su naše ružice (muška skupina)
Gdje su naše ružice i male i vele
moga sarca ružice zlatom zlatom su caklile
al su davnoj išle od nas
uzela ih je zima i mraz
Oj milena moja oj moja milena
posjedi se posjedi na moja kolina x2
27. TEKST (Ž) - Zatonjani znaju pogoditi što je njihovo a što nije, ali svom pjevanju trebaju dati više reda, čistoće i ljepote. To će postići svojim djelovanjem KUD-u kojeg su formirali u zadnje vrijeme.
28. GLAZBA - pjesma Devojka je garoful gojila (ženska skupina, jedan glas započinje, skupina nastavlja, unisono završeci)
Devojka je garoful gojila,
garofulu svome govorila.
Resti resti garofule kito,
dok se vrati moje zlato lipo.
Dok se vrati moj dragi mileni,
nek te bere moj cvite rumeni.
Nek te bere i na prsa nosi,
i s tvojon se lipoton ponosi.
Svak će reći to je cvit rumeni,
što je draga darovala meni.
Fala draga na tvojemu daru,
ja ću kleti tvoju majku staru.
Koja mi te nije tila dati,
već činila da mi srce pati.
Ja ću plovit po sinjemu moru,
izgubit ću lipu mladost svoju.
Radi tebe cvita rumenoga,
garofula za me gojenoga.
29. ODJAVA
Etnomuzikološki prikaz dalmatinskih kolenda
30. PJESMA - fragment kolende Približa se dan veseli
Približa se dan veseli
u velikoj našoj želji,
kog žudismo dočekati,
došli smo vas kolendati.
31. TEKST - na cijelom primorskom hrvatskom tlu običaji kolendovanja dosta su se razlikovali. Svako pojedino mjesto ili selo razlikovalo se u pjevanju kolenda po izrazito pučkim glazbenim motivima. U poetskom sadržajnom pogledu, kolende su uglavnom slične, ma dolazile one iz kojeg god kraja. Općenito su kratke, uglađene, a to dolazi od toga da su te napjeve kroz stoljeća brusila čitava pokoljenja.
Forma kolendarske pjesme je stereotipna, slična, naslijeđena, u pojedinostima redovno promjenjiva poput svih prigodnoh pjesama. U takvu vrstu ubrajamo sve pjesme koje se tiču običaja s kojima je skopčan određeni obred: ženidba, dodola, kraljice, križari, koleda itd.
Ovakve pjesme imaju nešto zajedničko, ne samo sličnost u konstrukciji već i u frazeologiji. Što se tiče stiha pretežno su osmerci, međutim ima i deseteraca a također i miješanih stihova.
Jedna od najstarijih vijesti o kolendi jest ona što je nalazimo u izvještaju oca Pavla iz Rovinja iz godine 1640. U toj vijesti on opisuje kako je dospio u Tijesno, pa onda u Krapanj kraj Šibenika i tako se upoznao s običajima izbora kralja. Po tome se razabire da su kolenda, u 17. st. u šibenskoj okolici bila posve uobičajena.
32. PJESMA - kolenda iz Tijesna kod Šibenika (žensko-muška pjevačka skupina a cappella)
Da ste zdravo biti šljanski (?) ljudi
koji spava neka se probudi.
Došli smo vas pozdraviti
kao stare prijatelje
i nazvat vam dobre dneve, dobre dneve (?) od godišća
Mi smo došli do vaše avlije,
da nam date vina i rakije.
Otvorite ormarune izvadite botuljune (?)
A za našu trud i muku,
ispecite jednu tuku.
Otvorte nam kale (?) dobri ljudi,
koji spava neka se probudi.
Rodilo vam svekoliko ulje, vino, smokve, žito
i ostala svaka zima koja vam je od potribe.
Il ovako il onako (?)
na dobro van mlado lito dojde.
33. TEKST - na otoku Hvaru također su živjela kolenda što je dokaz pisanja u zadarskoj „Iskri“ 1892. godine. Karakter tih kolenda je sličan onima koji se čuju po primorskim mjestima i gradovima.
34. PJESMA - kolenda iz Vrboske na otoku Hvaru (muška pjevačka skupina a cappella)
Mi smo došli ?
Na dobro vam mlado lito.
Pivajmo braćo do zore
U šere Mare pri dvore.
Mi vam dara ne pitamo,
samo se (?) damo.
Pivajmo braćo do zore
U šere Mare pri dvore.
35. TEKST - na poluotoku Pelješac u kolendama nalazimo elemente kontinentalnog pjevanja. Vjerojatno je sudeći po oskudnoj ljestvici to pjevanje bazirano na temelju epskih glazbenih motiva. Kolenda iz Ponikava na poluotoku Pelješcu nedvojbeno ukazuju na oponašanje svirke narodnih glazbala, kao što su gusle i lijerica.
36. PJESMA - kolenda (Ponikve/Pelješac) Orah raste nasred sela (skupina muških pjevača uz gitaru):
Orah raste nasred sela,
kolenda, kolenda, kolenda, kolenda!
Pod njime je počivalo,
veselo, veselo, veselo, veselo!
Tu počiva brat i sele,
kolenda, kolenda, kolenda, kolenda!
Sele veze, brate spava,
veselo, veselo, veselo, veselo!
Sele brata iglom bocka,
kolenda, kolenda, kolenda, kolenda!
Ustani se moj brajane,
veselo, veselo, veselo, veselo!
Pa se penji na orahe
kolenda, kolenda, kolenda, kolenda!
Pa utrgni do tri rese,
veselo, veselo, veselo, veselo!
Pa ih nosi u zlatara,
kolenda, kolenda, kolenda, kolenda!
U zlatara hitra meštra,
veselo, veselo, veselo, veselo!
Da iskuje do tri ćaše
kolenda, kolenda, kolenda, kolenda!
Čijem ćeš nam piti dati,
veselo, veselo, veselo, veselo!
Odi su nan lani kobasicu dali,
a sada se hvale da nan dvije hrane.
i vino i čelo
sve van zdravo veselo, veselo,
sve van zdravo veselo, veselo!
37. TEKST - opat Zlatović dodaje bilješci oca Pavla od Rovinja i ovo: izbor kralja običavao se obavljati u Šibeniku i mnogim mjestima Dalmacije o mladom ljetu, pokladama, krsnom imenu i danima iza Nove Godine. Na otoku Zlarinu, u istoimenom ali i jedinom naselju otoka, u selu Zlarinu, pjevalo se kolendu slično kao u nekim selima otoka Hvara.
38. PJESMA - kolenda sa Zlarina (žensko-muška pjevačka skupina a cappella)
Kolo (?)
na dobro van mlado lito dojde.
Od prušurati na (?)
na dobro van mlado lito dojde.
Bura nas mlati,
na pašima vrati.
Dajte nam, dajte nam
Šta ćete nam dati?
Snig nan je do ramena
voda nam je do koljena,
postoli šuplji,
voda unutri.
Dajte nam, dajte nam
Šta ćete nam dati?
Oli vina, oli polovicu,
to je nami dosta za trojicu.
U dvoru vam zelen bor, zelen bor,
a na dvoru vranac konj, vranac konj,
a na konju nelija, nelija,
u ruci mu tambura, tambura,
kojom lipo popjeva, popjeva,
mlado lito doziva, doziva.
Da bi tega do_ekali, sviju skupa,
do sto godina. x2
39. TEKST - kolendarski se običaji obavljaju u danima prije i iza Nove Godine a to je vrijeme važno za svaki narod da dočekuje novi životni period, tj. Novu Godinu i da time živi u očekivanju boljeg i ljepšeg života. Zbog toga kolnde, kolede ili koledve, postoje da razvesele ljude, da razvesele djecu, mlade i stare, da razvesele svaki dom.
U takvom sadržaju i smirenoj melodijskoj liniji glazbene ljepote i kvalitete, pjevaju i ljudi sela Svete Nedjelje na otoku Hvaru.
40. PJESMA - kolenda s Hvara (muška pjevačka skupina a cappella)
Dobra večer ovem stanu
i od kuće gospodaru.
Litos i do lita ovdi
na dobro vam Mlado lito dojdi.
Svima ovdje u kući
blagdan nazivamo,
te dobra prošeka
napit se pitamo.
Litos i do lita ovdi
na dobro vam Mlado lito dojdi.
Došli smo vas pohoditi
ko čovika pravoga,
za ne zaboravit
običaja staroga.
Litos i do lita ovdi
na dobro vam Mlado lito dojdi.
Litos i do lita ovdi
na dobro vam Mlado lito dojdi.
41. TEKST - doista se prijatno doimlje u pjevanju kolenda upadanje družine s pripjevom što ga pjeva prateći ponekog solista pjevača iza svake strofe. U dubrovačkom kraju, u Konavlima, družine kolendara kolaju gradom i pjevaju gotovo cijelu noć. Nekada se kolendalo vrlo često u Ćilipima i Cavtatu, kolendalo i od svakog dvora bilo pogošćeno.
42. PJESMA - kolenda Bona sera šjor padrone iz Cavtata (muška pjevačka skupina a cappella)
Bona sera šjor padrone,
čestito vam bone nove.
Došli smo van kolendati
vašin dvorin hvale dati.
Slomili smo violine za uzi
obišli smo vode i gore
za iznaći vaše dvore.
U našega gospara pri dvore
pjevajmo braćo do zore. x2
A sad mili moj gosparu,
ti otvaraj kolendaru.
Poznamo vas i po svijeći
da još njeste išli leći.
U našega gospara prid dvore
pjevajmo braćo do zore. x2
Iznesi nam malo voća
da grizemo do ponoća.
A zatijem dobra vina
ili bocu rožalina.
Ili kakva još likvora
da pijemo sve do zore.
Jer u nama vjera sida,
vikaćemo svije: Viva!
U našega gospara pri dvore
pjevajmo braćo do zore. x2
43. TEKST - u Splitu, Kaštelima i Trogiru kolendanje se također pretvorilo u obično čestitanje. Obično kada se kolendalo noću, kolendari su nosili feralić ili noćnu svijeću. To je bilo potrebno da bi se vidjelo hodati po mraku a također i da se mogu čitati prigodni napjevi ako ih neki od kolendara ne bi znali napamet.
44. PJESMA kolenda Dobra večer, naš gosparu iz Trogira (muška pjevačka skupina a cappella)
Dobra večer, naš gosparu
večerašnji kolendaru
Nismo mi došli da prosimo
jer tobolce ne nosimo.
Došli smo vas pohoditi
vaše dvore veseliti.
Ili limun i naranču
(?)ušancu.
oj djevojko iz fumara
nemoj reć da nje gospara.
Sada nam vrata otvorite
i u te dvore nas primite.
45. TEKST - Fran Ivanišević pisao je mnogo o mosorskim Poljicima. Kao vrsni poznavalac starih Poljica, dao je mnogo podataka o poljičkoj kolendi. Za mlado ljeto mlađarija bi išla kolendati glavaru i kojem drugom viđenijem čovjeku sela. U takvim prilika bili bi pogošćeni osobito ako bi nadodali još koji prigodni napjev.
46. PJESMA - kolenda Uprav smo vam kući došli iz mosorskih Poljica (ženska skupina a cappella)
Uprav smo vam kući došli,
z bande puta mi smo zašli
na poštena ova vrata,
u Marina ko u brata.
Dobar večer svima, ovde ćemo stati
i našem Marinu razgovore dati.
Oj, Marine, poštovani,
među ljudim odabrani,
tebe hvale ljudi, momci
i u Splitu svi trgovci.
Oj, Marine, poštovani,
među ljudim odabrani,
nemojte nas ojdi stati,
prid pošteni vaši vrati.
Otvarajte _kafetine,
izvadite baškotine.
Otvarajte armerune,
izvadite botiljune. x2
Tri ti vrila priko kuće vrila,
prvi vina, drugi mlika, treći mira.
Sinove oženija, ćeri udava, (ovu strofu recitiraju!)
trud ti dala sa svih strana.
Sa svih strana, sa svih strana,
oj, Marine poštovani,
među judi odabrani!
47. TEKST - kolendarski napjevi sela Zatona kod Dubrovnika razlikuju se melodijski i tekstovno od dubrovačkog kolendanja. Ti napjevi sadrže u svojoj strukturi melodijske karakteristike sjeverojadranskih otoka kod kojih se ističe poseban humor, svojstven za taj kraj. Zapisivač pučkih napjeva, pok. opat Antun Zaninović dao je dobar broj kolendarskih zapisa otoka južne Dalmacije i tla koji je zapremao područje nekadašnje Dubrovačke Republike.
48. PJESMA - kolenda (Zaton kraj Dubrovnika) Približa se dan veseli (skupina muških pjevača uz mandoline):
Približa se dan veseli
u velikoj našoj želji,
kog žudismo dočekati,
došli smo vas kolendati.
Ralilu lela, ralilu lela,
ralilu lela, ralilu la.
Ralilu lela, ralilu lela,
ralilu lela, ralilu la.
Domaćice, kobasice
reži nama u plitice,
redi žmule po gvantjeri,
trakaj društvo volentjeri (??)
Ralilu lela, ralilu lela,
ralilu lela, ralilu la.
Ralilu lela, ralilu lela,
ralilu lela, ralilu la.
Ako imaš i pršuta,
osta' će ti kost za sutra
za učinit moš manestru
i tako ćeš proći festu.
Gospara našega prid dvore,
pjevajmo braćo do zore.
Gospara našega prid dvore,
pjevajmo braćo do zore.
Ralilu lela, ralilu lela,
ralilu lela, ralilu la.
Ralilu lela, ralilu lela,
ralilu lela, ralilu la.
49. ODJAVA - u ovoj emisiji slušali ste kolendarske napjeve iz sela Tijesna kod Šibenika, iz Vrboske na otoku Hvaru, iz sela Ponikve na otoku Pelješcu, kolendu s otoka Zlarina, iz Svete Nedjelje na otoku Hvaru, iz grada Cavtata, kolendarsko pjevanje iz grada Trogira, kolendu iz mosorskih Poljica i sela Zatona kod Dubrovnika.
Hvala na pjevanju pučkim pjevačima, mješovitoj grupi „Galeb“ iz Šibenika, pjevačima pučanima iz sela Vrboska, klapi pučkih pjevača „Cavtat“ iz Cavtata, trogirskim težacima, ženskom vokalnom sastavu „Split“ i skupu pjevača, mandolinista i gitarista „Maestral“ iz Dubrovnika.
Tonska realizacija: Ksenija Bogdanović; spiker: Tomislav Bakarić autor: Ive Belamarić.
