Terenska građa iz Dalmacije - Ljubitovica, Zelovo, Bukovica, Vinalić, Kožica

IEF CD 828 Popisnu listu izradili: Maja Milošević, Hrvoje Beban Ljubitovica 1. GLAZBA - svirka na diplama - Zdravko Muselin 2. GLAZBA - svirka na dvojnicama 3. GLAZBA - muška skupina, ojkalica - oja noja Oj, od nedilje sunce rano zađe Neće bome kad je dan od rađe Oj, od nedilje sunce rano zađe Od nedilje sunce rano zađe Oj, neće bome kad je dan od rađe Oj, oja noja , čekaj mala moj…..oj! 4. GLAZBA - muška skupina, ojkalica - oja noja Oj, kad te mala uvatin u gaju Bit će tvoga mesa na prodaju..oj Oj, kad te mala uvatin u gaju Kad te mala uvatin u gaju Oj, bit će tvoga mesa na prodaju Oj, oja noja, čekaj mala moj…..oj! 5. GLAZBA - muška skupina, ojkalica - oja noja Alaj, divojko, da si moja mala žito bi mi i loze kopala Oj, divojko, da si moja mala Alaj, divojko, da si moja mala….oj! Oj, bi mi žito i loze kopala Oj, oja noja, čekaj mala moj…..oj! 6. GLAZBA - muška skupina, ojkalica - oja noja Oj, lipu malu i debelo prase Ovu zimu nabavit ću za se Oj, lipu malu i debelo prase Lipu malu i debelo pra…oj Oj, ovu zimu ostavit ću za se Oj, oja noja, čekaj mala moj…..oj! 7. GLAZBA - muška skupina, ojkalica - oja noja Oj, dođi lole, dođi moj nevene Prije lita i gore zelene Oj, dođi lola, dođi moj nevene Dođi lole, dođi moj nevene..ej! Oj, prije lita i gore zelene Oj, oja noja, čekaj mala moj…..oj! 8. GLAZBA - muška skupina, ojkalica - oja noja Oj, što je meni mladu i zelenu Od curice napraviti ženu..oj Oj, što je meni mladu i zelenu…oj što je meni mladu i zelenu…oj Oj, od curice napraviti ženu Oj, ajde moja, čekaj mala moj…..oj! 9. GLAZBA - ženska skupina, ojkalica - oja noja Oj, Ljubtovice, moje selo rodno Jesi lipo jesi ugodno Oj, Ljubtovice, moje selo rodno Oj, Ljubtovice, moje selo rodno…oj Oj, jesi ljepo jesi ugodno Oj, oja noja , dođi lole mo….oj! 10. GLAZBA - ženska skupina, ojkalica - oja noja Oj, nije nana odgojila mene Da ja jubim čovika od žene Oj, nije nona odgojila mene Nije nona odgojila mene…e Oj, da ja jubin čovika od žene Oj, oja noja , dođi lole mo….oj! 11. GLAZBA - ženska skupina, ojkalica - oja noja Oj, dođi lole bit ću kod ovaca U Vilaji poviše dolaca Oj, dođi lole bit ću kod ovaca Dođi lole bit ću kod ovaca Oj, u Vilaji poviše dolaca Oj, oja noja , dođi lole mo….oj! 12. GLAZBA - ženska skupina, ojkalica -suke Oj, kad ja pivan goron odjekuje Moj daleko lole pa ne čuje Oj, kad ja pivan goron odjekuje Oj, kad ja pivan goron odjekuje Moj daleko lola pa ne čuje oj kruška ranka ja san Ljub'tovčankoj! 13. GLAZBA - ženska skupina, ojkalica - suke Oj, Ljubtovice u dva u tri reda Izdaleka ko Zagreb izgleda Oj, Ljubtovice u dva u tri reda Oj, Ljubtovice u dva u tri reda(oj) Izdaleka ko Zagreb izgleda oj kruška ranka za Ljub'tovčankoj! 14. GLAZBA - ženska skupina, ojkalica, Vod me, lole, vod me dušo moja Ja ću tebe, ljubav je gotova (oj) Oj, vod me, lole, vod me dušo moja Vod me, lole, vod me dušo moja (oj) Ja ću tebe, ljubav je gotova (oj) oj kruška ranka za Ljub'tovčankoj 15. GLAZBA - ženska skupina, ojkalica - suke Oj, nije diko ljubio me niko Nego nana od godine dana, Oj, nije diko ljubio me niko Oj, nije diko ljubio me niko Oj ne go nana od godine dana oj kruška ranka za Ljub'tovčankoj! 16. GLAZBA - ženska skupina, ojkalica - suke Oj, vjeruj, lole, vjera ti je moja Da ničija nisan nego tvoja Oj, vjeruj, lole, vjera ti je moja (oj) Oj, vjeruj, lole, vjera ti je moja (oj) Oj, da ne reknu da san bila tvoja oj kruška ranka za Ljub'tovčankoj! 17. GLAZBA - ženska skupina, ojkalica - oja noja Oj, Ljub'tovice, selo pokraj vode Lipi momci, cure ko jagode Oj, Ljub'tovice, selo pokraj vode Oj, Ljub'tovice, selo pokraj vode (ej) Oj, lipi momci, cure ko jagode Oj, oja noja , dođi lole mo….oj! 18. GLAZBA - ženska skupina, ojkalica - oja noja Oj, Ljub'tovice, Vrsno i Boraja O to troje bit će jedno moje Oj, Ljub'tovice, Vrsno i Boro (oj) Oj, Ljub'tovice, Vrsno i Boro (oj) O to troje bit će jedno mo (oj) Oj oja noja , dođi lole mo….oj! 19. GLAZBA - ženska skupina, ojkalica - oja noja Oj, stara majko, ja san dite tvoje Nije priša od udaji moje Oj, stara majko, ja san dite tvo (oj) Oj, stara majko, ja san dite tvo (oj) Oj, nije priša od udaje moje (oj) Oj, oja noja , dođi lole mo….oj! 20. GLAZBA - ženska skupina, ojkalica - oja noja Oj, zbogom, majko, ti i dvori tvoji Oj, ja odoh sa diveron mojim Oj, zbogom, majko, ti i dvori tvoji (oj) Oj, zbogom, majko, ti i dvori tvo (oj) Oj, ja odoh sa diveron mo (oj) Oj, oja noja , dođi lole mo….oj! 21. GLAZBA - ženska skupina, ojkalica - oja noja Oj, sekrvice, ime ti je Boja Od prvo' jutra komanda je moja Oj, sekrvice, ime ti je boj'(oj) Oj, sekrvice, ime ti je boj'(oj) Prvo jutro komanda je moja Oj, oja noja , dođi lole mo….oj! Zelovo 22. GLAZBA - muška skupina, treskavica Na Zelovu me rodi moja mati Uvijek mi je drago zapjevati Oj (treskanje)…. 23. GLAZBA - muška skupina, kiriđijsko - putničko (orcenje) Teško j' vuku ne 'idući meso mladom momku ne ljubeći djevojku Teško j' kozi ka' joj panu rozi Daj da pobrat sata pokušajmo (?) Oj! (treskanje) Oj! (treskanje) 24. GLAZBA - muška skupina, treskavica kiriđijsko - putničko (orcenje) Dođi mala, pod moje prozore Pa ćeš čuti šta moji govore Oj! (treskanje) Oj! (treskanje) 25. GLAZBA - muška skupina, ojkalica Moj dragane ako sam ti mala Isto bi te prevariti znala Moj dragane ako san ti mala Moj dragane ako san ti ma…(oj)! Oj, isto bi te privariti znala Oja noja, čekaj mala mo (oj)! 26. GLAZBA - muška skupina, ojkalica - oja noja Oj, mala moja moja grudo leda Od srca se odvojiti ne da Oj, mala moja moja grudo leda Oj, mala moja mala moja grudo leda Oj, od srca se odvojiti ne da Oja noja, čekaj mala mo (oj)! 27. GLAZBA - muška skupina, ojkalica - oja noja Oj, dođi, lole, dođi, moj nevene Prije lita i gore zelene Oj, lole dođi, dođi, moj nevene Lole, dođi, dođi, moj nevene Oj, prije lita i gore zelene Oja noja, čekaj mala mo (oj) 28. GLAZBA - muška skupina, solist pjeva kiticu, treskavica kiriđijsko - putničko (orcenje) (*snimka se prekida*) Oj, divojko, seko, kol'ko Na tebe mi palo oko Dajte, kole, sad pomozi! Oj! (treskanje) Oj! (treskanje) 29. GLAZBA - muška skupina, solist pjeva kiticu, treskavica , kiriđijsko - putničko (orcenje) Oj, divojko, dušo moja Ko nam s tobom sinoć staja. Oj! (ojkanje) Oj! (ojkanje) 30. GLAZBA - muška skupina, solist pjeva kiticu , treskavica Moj pobrišo, čer ti se udaje Nek udaje i moj se sin ženi Biće dobro svima svatovima Oj! (ojkanje) Oj! (ojkanje) 31. GLAZBA - muška skupina, solist pjeva kiticu, treskavica Moj draga moja grudo leda Od srca se odvojiti ne da Oj! (ojkanje) Oj! (ojkanje) 32. GLAZBA - muška skupina, solist pjeva kiticu, treskavica , kiriđijsko - putničko (orcenje) Vuk na vuka ni u gori neće Kamoli će junak na junaka ?!? pobriša sada pokušajmo Vidit ćemo kako će nam biti Oj! (ojkanje) Oj! (ojkanje) 33. GLAZBA - muška skupina, solist pjeva kiticu, treskavica , kiriđijsko - putničko (orcenje) Mala moja i mojega rode Poljubi je prvi koji dojde Oj! (ojkanje) Oj! (ojkanje) 34. GLAZBA - svirka na diplama 35. GLAZBA - muška skupina, šijavica Iz naroda za narod: Vrste i podvrste dinarskog ojkanja 36. GLAZBA - pozadinska glazba; svirka na diplama; TEKST U zaleđu Dalmacije, a to znači u brdskom i planinskom prostoru od Ravnih Kotara i Bukovice, sačuvani su prastari oblici pjevanja. Zbog toga je velika razlika narodnog, glazbenog, vokalnog izražavanja u priobalnom dijelu i otocima od onog u dalmatinskoj Zagori. Još je krajem 19. st. poznati češki folklorista i melograf Ljudevit Kuba, obilazeći dalmatinski kraj, spoznao mnoge momente različitosti pjevanja.Kad je zamolio nakog seljaka iz sela Brštenika da mu nešto zapjeva, taj mu je odvratio: 'Oli da pivam, oli da kantam?'. Kuba je, obilazeći taj folklorni prostor, saznao da se u gradovima 'kanta', a u selima 'piva'. Već sama ta konstatacija svjedoći da je razlika između naše seoske i gradske glazbe tako očita da ne izmiče pažnji čak ni jednostavnog čovjeka kakv je seljak iz navednog dalmatinskog sela. Općenito je u napjevima dalmatinskog zaleđa nemoguće razabrati i odrediti tonalne i ritmičke točnosti. To se posebno očituje u pjevanju arhaičnog ojkanja, u izvođenju jedne od glavnih vrsta tog pjevanja, tzv. treskanja ili treskavice. Dalmatinski seljak pjeva otegnuto i samouvjereno, na svoj način ojkanja, koristeći pritom različite načine grlenog pjevanja u posebnom tremoliranju i glissandu. Očita je različitost pjevanja Ravnih Kotara, Bukovice i Podinarja od ostalih djelova dalmatinske Zagore.U Ravnim Kotarima pjeva se u formi čiste arhaike, razvučeno i bez nekog osobitog naglašavanja fraza sa slogom 'oj'. 37. GLAZBA - pozadinska glazba, mješovita skupina, ne da se razabrati tekst 38. TEKST Glazbena folklorna tradicija dalmatinske Bukovice i to obrovačke, benkovačke, šibenske i kninske, a koja se proteže u prostoru između rijeke Krke i Zrmanje, izrazitija je u motivima starog pjevanja, posebno što je izražen način korištenja varijanti ojkanja. Pjevanje dalmatinskog Zagorca analizirali su neki od naših poznatih muzikologa i melografa te istaknutijih starijih hrvatskih skladatelja. Osim Ljudevita Kube na tome su radili poznati muzikolog dr. Božidar Širola i skladatelj Antun Dobronić. Interesantno je njegovo izlaganje o seoskoj dalmatinskoj muzici u kojoj je način pjevanja ojkanja podijelio u četiri skupine; kao prvo je istaknuo koloraturno pjevanje, način seljačkog variranja glasom koje se ne da sluhom uhvatiti ni točno perom zapisati. Nakon toga Dobronić ističe dvopjev koji je nikao iz iste glazbene građe. Premda se i takvo pjevanje odbija u nekom kromatskom slijedu, ipak su intervali jasniji. Dobronić je s rezervom nazvao prijelazne dvopjeve muškima, jer se u dvopjevima koje sluša u izvođenju djevojaka pokazuju neke znatne razlike. Kao četvrtu skupinu određuje napjeve koji su u potpunosti slušno prihvatljivi i koji se točno dadu zapisati. 39. GLAZBA - muška skupina; prvi pjeva kiticu, drugi mu se priključuje pri ojkanju Oj evo i mene! Koliko dana da ga skupa zapjevali nismo! Oj! Oj, oj curice, Crkla majci svojoj! Uvijek si na pameti mojoj! Oj! 40. TEKST Osobito je tipično ojkanje u selima kninske Bukovice, u starinskim naseljima u kojima se još čuvaju narodni običaji, napjevi i svirka. Bez obzira što urbanizacija zastire etnografske vrijednosti i običaje, u bukovićkim selima ljudi još uvijek žive tradicionalnim životom i svojim intimnim shvaćanjima i osjećajima žive sa starinskom pjesmom u stalnoj aktivnosti života, rada i drugarstva 41. GLAZBA - muška skupina; dvoglasje; ojkalica, - orzenje Bukovica, moj debeli lade što u tebi mlade cure rade Oj, Bukovica, moj debeli lade Bukovica, moj debeli lade Špto u tebi mlade cure rade što u tebi mlade cure rade Ovce moje mirujte u toru Ja od male doći ću u zoru Oj, ovce moje mirujte u toru Ovce moje mirujte u toru Ja od male doći ću u zoru Ja od male doći ću u zoru Oj! (treskanje) 42. TEKST U Bukovici, a jednako i u podprominskom kraju te u podinarju traje ona iskonska melodioznost narodnih napjeva utkana u drevne običaje i pripovijedanja, Na tom mjestu, u ambijentu surovog sivog kamena i bistrog plavog neba, se kao nalet bure kamenjarom često prospe pjesma. U svakom pejzažu Bukovice, podprominskog kraja i podinarja, prisutna je kulisa vrlenih planina, prisutna je legenda koja uvijek tinja, izražena u prigodnim momentima tradicionalnih datuma. 43. GLAZBA - ženska skupina; ojkavica Udat ću se đe se nose drva Judat ću se gdje se nose drva Ja ću zadnja svekrva će prva Ja ću zadnja, svekrva će prva Oj! (treskanje) 44. GLAZBA - ženska skupina; ojkavica (grohtalica) Oj, Vrbniče, selo na vidiku Oj, Vrbniče, selo na vidiku U tebi san izabrala diku U tebi san izabrala diku Izabrala… Oj! (treskanje) 45. TEKST U pogledu tretiranja različitih vrsta ojkanja, treba obratiti pažnju na pojedine varijante iz svakog posebnog dijela dalmatinske zagore. U narodu se pjevanje razlikuje po njihovim vlastitim, već od davnine ustaljenim nazivima. U dalmatinskoj Bukovici postoje, osim samačkog pjevanja, još i druge vrste izrazito lirskog ojkanja, blažeg načina pjevanja od treskavice koju nazivaju grohtalicom. Bukovčani to pjevanje izvode snažnije i u jednoj tonskoj težini varijante treskanja. Ako se usporedi to pjevanje sa onim iz svilajskog i podmosećkog kraja, onda se, ipak, bez obzira na određene sličnosti, čuju i osjete poneke razlike. 46. RAZGOVOR VODI: Ivo Belamarić KAZIVAČ: Mićo (?) Vidim, druže Mićo, da ste Vi dosta folklorno informirani. Mene zanimaju te vrste napjeva. Znam kakav je bukovački, prominski… što mislite, po čemu se razlikuje ovo vaše pjevanje, što se tiče žena i muškaraca, od ostalih? Ja ću ovom prilikom iznijeti moje mišljenje. Ja sam jednom prilikom putovao iz Splita za Knin, sa onim vlakom s kojim ide dobar dio radnika. Jedan slučaj kojeg sam dobro zapamtio. Jedna grupa ljudi iz dalmatinske zagore.. Tamo negdje su izišli prije Drniša. Njih trojica su zapjevali jednu pjsmu. Ja sam to slušao, naizgled neizainteresirano, sa krajnjom znatiželjom. Upravo sam našo izvjesnu sličnost sa pjevanjem u ovin krajevima. Da se prebacim suprotno, u druge krajeve - prošle godine, bio sam u Zagrebu, na tzv. bukovačkoj večeri, gdje je nastupio folklor Knina, Benkovca i Obrovca. I to mi je ostalo u sjećanju - jedna grupa žena iz Žegara koja je zapjevala na ovaj jedan način sa groktanjem i sa ovim napjevima i tako… Ja tu nalazim jednu veliku dozu sličnosti, u specifićnosti u glasu, u dužini trajanja napjeva. Sve je to bez muzičke pratnje. Prisutno je to jedno groktanje i otezanje. Ja nalazim u svemu tome jednu veliku sličnost , uz varijante. To su varijante jednog narodnog pjevanja, tog dalmatinskog šturog … To je odraz kamena, škrtosti zemlje. Kroz to se odražava i narav naroda, ljudi i svakako karakteristika pjesme. 47. GLAZBA - muška izvedba; solist pjeva sve stihove, ostali mu se pridružuju pri izvedbi treskavice; orzenje Oj, moj kolega, goji konje svoje A nećemo po svatove moje Daleko će putovati Oj, u Liku po mladu djevojku Ako bude slaba roda Eto konja cvalajući Oj, i barjaka u torbaka Ako bude dobra roda Eto konja igrajući Oj, i svatova pjevajući Oj, i barjaka vijajući ranoo… ….oj! Oj! (treskavica) 48. TEKST U izvođenju napjeva ojkanja treba ukazati na čiste izvore seoske terminologije, a to je samački pjev u stilu ojkanja, dvopjev, bilo muški ili ženski, sve izrazitiji način izvođenja glasovnih figura, odnosno tonske varijante izrazitih tremoliranja i glissanda, odnosno kolorature, te pjevanja u skupini od toje ili više ljudi.Uz sve navedeno uklapajuju se momenti glazbenih problema, osobito što se tiče veće ili manje jasnoće intervala, određenosti ritma, periodičnost trilera te mogućnost i nemogućnost zapisivanja notnim pismom. Sve su to karakteristične vrste načina pjevanja seljaka dalmatinske zagore. 49. GLAZBA - muška skupina; treskavica; ojkalica Ej, Vinaliću, alaj si na brijegu U tebi se sokolovi legu Ej, Vinaliću alaj si na brijegu (…oj!) Oj, Vinaliću alaj si na brijegu U tebi se sokolovi legu (…oj!) Oj, u tebi se sokolovi legu Oj! (treskavica) 50. GLAZBA - muška skupina; treskavica; ojkalica Ej, oćeš nećeš voliti me mala Tvoja me je ruka milovala Oćeš nećeš voliti me mala (…oj!) Oj, oćeš nećeš voliti me mala Tvoja me je ruka milovala (…oj!) Oj, tvoja me je ruka milovala 51. TEKST Dolinom rijeke Cetine, a na prostoru između planina Dinare, Svilaje, Kamešnice i Mosora nanizana su prastara naselja, sela i mjesta kao što su Cetina, Kijevo, Vrlika, Vinalić, Potravlje, Bitelići, Hrvace, Jabuka, Trilj i mnoga druga. Nekad se na tom prostoru pjevalo samo u čistoj vrsti cetinskkog ojkanja, a to znači u stilu podinarskih i podsvilajskih sela. Nakon zadnjeg rata nema više čiste situacije jer se na tom terenu zna zapjevati i po ogorski, po lečevački i osobito po imotski ako se želi zapjevati autentičnu gangu. Izraziti način cetinske ili sinjske gange je improvizirani način pjevanja koji se zove rera. 52. GLAZBA - muška skupina; rera Grlo moje pomalo gargaša O, grlo moje pomalo gargaša Grlo moje pomalo gargaša Ko da ga je oparila kaša Oj, ko da ga je oparila kaša Ko da ga je oparila kaša 53. TEKST Plodna je i vrlo živopisna cetinska dolina ili cetinska krajina, omeđena s obje strane s planinskim masivima, s raštrkanim selima i zaselcima. Nerjetko je da su sela u planinskim vrletima udaljena i priličan broj kilometara. U tom junačkom kraju i danas se mogu vidjeti ljudi u starim nošnjama, ljudi stasiti i uspravni, s golemim brkovima i zadjenutim kuburama u pripašaju.Nošnja te ljude čini ponosnijim, nošnja koja je tkana od tvrdog sukna, a ukrašena čokama i kitama, tokama i pločama. Bez obzira na ovo vrijeme koje potiskuje tekovine narodne starine, ipak se u cetinskoj dolini mogu susresti arhaične folklorne nesvakidašnjosti. 54. GLAZBA - muška skupina; ?!?!? - treskanje - kiriđijsko s izuzetnim orcanjem O, moj brate, ne grmilo na te Nego sjalo i sunce grijalo Oj! 55. TEKST U prostoru planina Trtar, Moseć, Svilaja pjeva se u priličnoj mjeri po stilovima pjevanja Ravnih Kotara, Bukovice te sela planine Svilaje. U selima podmoseća zna se čuti različite varijante samačkog pjevanja te posebna vrsta ojkanja, tzv. barabinsko pjevanje. Pjevanje treskavice vrlo je slično svilajskom, a razlikuje se jedino u dulje izdržanim kadencama na skogu oj!. U ovoj varijanti treskanja nema toliko autentičnog inteziteta u pogledu tipičnih tremola i glissanda. 56. GLAZBA - ženska skupina; ojkalica - oja noja Pitaju me kako si se zvala Sratočkinjo, bila i ostala Oj, pitaju me kako si se zvala Pitaju me kako si se zvala(oj)! A ja Sratočka bila i ostala Oja noja lole mo(oj)! 57. TEKST Sela planine Svilaje poznata su po izrazitoj ojkavici i u originalnom načinu treskanja. Takvo pjevanje sačuvano je još jedino kod ljudi poodmakle dobi. Mlađe žene i djevojke, za razliku od starijih, pjevaju samo kraće pjesme što se izvode u kolu ili na silima. Mlade hvale svoj način pjevanja i tvrde da je ljepši za čuti. Međutim, starije žene s punim pravom dokazuju kako je njihov način pjevanja izvorniji i kako su pjesme prave starinske. Osobito je raširen način pjevanja arhaičnog ojkanja, tzv. zelovske treskavice i tzv. zelovske gange ili rere. 58. GLAZBA - ženska skupina; ojkalica, treskavica (vojkavica) Oj, jablane kol'ke grane Oj, jablane, oj, jablane Kol'ke grone, kol'ke grane Sejoj moja kol'ke grone Oj! Kol'ke grone, kol'ke grone Dokle grane, dokle grone Doperale, doperale Dokle grone, dokle grone doperale, doperale. Oj (treskavica) Dokle grone, dokle grone 59. TEKST Narodni napjevi i svirka u prostoru zamosorja i biokovske kòse uspjeli su se održati zbog sačuvanosti življenja starog adeta. U zamosorju prevladava varijanta ojkanja, starinski način treskanja i izrazito oponašanje imotske gange. U tom zabačenom kraju iza planine Mosor maradno je stvaralaštvo usko vazano za običaje koji su uslijed sporijeg prodora modernog života ostali ukorijenjeni u svakoj kući, u svakom čovjeku. I najsiromašniji stanovnik mosorskog kamenjara zna pjevati stihove koji potječu od prije nekoliko stoljeća. 60. RAZGOVOR VODI: Ivo BelamariĆ KAZIVAČ: Ante VuletiĆ Ovde sam momentalno zaposlen u Makarskoj. I tu se vozin 27 km. Stražar sam dole. Kad sam ovde, obrađivan loze, kumpire. So tin živim, prolazim. A živite u Kozici? Živim u Kozici. Tu mi je familija. Vidim da ste Vi glavni u pjevanju gange, najgrlatiji… Kako to da se kod Vas još održalo to starinsko pjevanje? Od koga ste to poprimili? Ja sam rođen '40., u godinama kad je bilo najteže, iza rata kad su se pjevale borbene pjesme i ganga. To mi je jako drago, od starine. I ima sam svojih vršnjaka . Oni su tako volili te pjesme. Da li imate još vaših seljana da sa Vama zapjevaju? U kojim prilikama sada ovdje zapjevate? Tu najviše zapjevamo za Novu godinu, Prvi maja, kad su priredbe onda bez bukare malo teže iđe pjesma. D li osim gange ima još neka vrsta pjevanja? Vidim, niste pjevali ništa takvoga… Momentalno nisam ode imao svoje generacije koji sa mnom pjevaju, a i grlo mi nije baš tako najbolje. Tu je bilo staro, starovinsko pjevanje. Ja se sićan, meni od oca did. Oni su imali neko starinsko pjevanje. Oni sup o dva isto pivali i prst u uvo. I onda bi okali. U dva bi pjevali ka okavice. 61. GLAZBA - muška skupina; okavica Oj, putuj druže a pomozi Bože Oj, i Bog nas dragi pomogao Pomogao i zaveselijo (…o!) I dva druga od nevirna druga… 62. TEKST Popijevke prostora planine Biokovo su ustvari jedna vrsta improviziranog načina ojkanja, u oponašanju imotske, vrgoračke i hercegovačke gange. Kao i na ostalim terenima imotske, vrgoračke i sinjske krajine, i u ovom dijelu dalmatinske zagore podosta se razlikuje pjevanje žena od muškaraca. Danas je drukčija situacija u svijetu prenašanja na mlade, za razliku od nekada kada su ljudi naučili pjevati kao čobani, čuvajući stada ovaca na planinskim proplancima. Osim za vrijeme čobančenja, pjevali se i na silima te osobito na tradicionalnim svećanim danima, dernecima. 63. GLAZBA - svirka na guslama; Podaci iz odjave: Hvala na pjevanju seoskim grupama i folklornim skupinama sela Kašić iz Ravnih Kotara, Munić i Nožice - Kninska Bukovica, sela Vrbnik kod Knina, skupinama iz cetinske krajine, iz sela Vinalića, Potravlja, Hrvaca, Glavice i Trilja, folklornoj skupini iz sela Srijine - zamosorje, grupama pjevača sela Kraljice i Sratok, seoskim pjevačima planine Svilaje, Ogorja i Zelova, pjevačima sela Kozica te grupama pjevača sela Runović, Vinjani Donji - imotska krajina. Hvala na razovorima folklornima aktivistima, prof. Milanu Kneževiću iz sela Vrbnik kod Knina i Anti Vuletiću iz sela Kozica te tonskom realizatoru Kseniji Bogdanović i spikeru Ivani Ivančević. Autor i urednik emisije: Ivo Belamarić STARINSKI KANAT U STILU PJEVANJA SELA I ZASELAKA ZAVILAJSKOG PROSTORA - DALMATINSKA ZAGORA 64. GLAZBA - pozadinska glazba; svirka na diplama; TEKST U Trogirskoj općini, odnosno u zagorskom njenom dijelu raštrkana su sela i zaseoci iza planine Vilaje. Pitoma je i slikovita ta planina, nekada puna čobana koji su čuvali stada koza i ovaca. Oduvijek su _žtelji Vilaje nastojali da to zadovoljstvo ispoljavaju sa starijom svirkom i popijevkom. Pred novim ritmom života mnogo toga je na selu poremećeno, mnogo toga je od narodne tradicije nestalo ili izblijedilo. U životu općenito vladaju iskonski zakoni koji, usađeni u svijesti ljudi, traže uvijek nešto novo. Zbog toga stari način života i stariji običaji nestaju. Ipak, nešto će ostati sačuvano u ponekom zapisima ili će se čuti u pripovijedanju postarih ljudi. U ljubitovičkim zaselcima seljani znaju svoje pripovijedanje prikazati i okititi lijepim riječima da bi što više na silima zainteresirali prisutne i da bi ih se što pažljivije slušalo. 65. KAZIVAČ: Ante Višić, pok. Mate RAZGOVOR VODI: Ivo Belamarić Tokom ovog razgovora čuli smo podatke koje ste vi kazali o pogledu izvornosti o ovog kraja, sela Ljubitovice. Tiče se svega onoga što se događalo; folklora, pjevanja, igara koje su se događale pri čobančenju. Dajte mi se malo osvrnite na to. Mi smo veliko selo u ovom našem zagorskom kraju općine Trogira. U nas je ode živilo nazad 40-ak godina možda oko devet stotina osoba življa. Danas možda ima još toliko ljudi od rata pa unaprid su isel'li u razne krajeve naše zemlje - Trogir, Kaštela, Split, možda manjom količinom Šibenik. Sa svojim radom, snagom, kupia svako po nešto sebi, koju parcelu zemljice pa napravia svako kućice. Ljudi se vraćaju ode, rade kuće i to obrađuju. Siju na nju kapulu, kumpir i bilo koje simenje. Ode u Ljubitovici imamo puno loze jer su se naši stariji bavili vinogradarstvom. Iako je uginula jedna vrste loze araman… Mi smo posli sadili mantigulu. To je bila neka američka. Danas također imamo loze. Podil'li smo lušu po 6 vriti, a a svaki je vrit 800 metara. Danas su ljudi 90 od 100 napravili vinograde na društvenoj imovini. Zbilja uspijeva vrlo dobro. Al eto ima bolest koja kida iz glave pa nije u redu. Pogađa nas slana u svibnju ili led za zimskih dana. Mi smo jedna visoravan pa u nas je najviši led. 66. GLAZBA - muška pjevačka skupina; ojkanje, treskanje kiriđijsko - putničko (orcenje) Na selu me rodi moja mati Uvijek mi je drago zapjevati, oj …. … Oj!! Oj!! (treskanje) Oj!! (treskanje) Oj!! Teško j' vuku ne 'idući meso Mladom momku ne ljubeći djevojku Teško je kozi kad joj pa'nu rozi. Das da pobrat sada pokušajmo… oj Oj!! (treskanje) Oj!! Ej!! (treskanje) Oj!! 67. TEKST Starinski stil ili kanat zavilajskih sela i zaselaka zadržao je samo poneke momente iz tradicionalnog slijeda i nije izražen u masovnosti kao nekada. Ne pristupaju seljani više tome u velikom broju, kao za nešto što je moralo ostati u naslijeđenosti. Danas se to sve svodi u slučajnostima, kada se ukaže prilika da se nešto zapjeva i zasviri i jedino kada je nešto u stalnosti organizirano, kao što je djelovanje poneke folklorne skupine ili ponekog seoskog KUD-a. Bez obzira što starinski kanat i starinska svirka ne egzistira u stalnosti, ipak se može govoriti o uspješnosti djelovanja tih folklornih skupina i KUD-ova, bar u zadnje vrijeme. Uspješno djelovanje takvog amaterskog djelovanja dovodi do rezultata folklornog stvaranja i povećavanja članstva, odnosno pristupanja mladih ljudi na selu u te organizirane forme rada. U takvim formama rada nastavljaju se i tradicije starinskog stila pjevanja i svirke. 68. GLAZBA - muška pjevačka skupina; ojkanje - oja noja Oj, Dođi lola, dođi moj nevene Prije lita i gore zelene Oj, Dođi lola, dođi moj nevene Dođi lola, dođi moj nevene Oj, Prije lita i gore zelene Oja noja, čekaj mala moja Oj, Što je meni mladu i zelenu Od curice napravili ženu Oj, Što je meni mladu i zelenu Što je meni mladu i zelenu Oj, Od curice napraviti ženu Oj, oja noja, čekaj mala moja 69. TEKST Mladi ljudi u selima zavilajskog prostora angažirani su u raznom vidovima stvaranja seoskog kulturnog života, jasno, prema njihovim dometima i mogućnostima. Na bazi starinskih popijevaka seoske poezije i pripovijedaka stvaraju se nove, suvremenije forme, uskleđene prema suvremenijem načinu života. Njihov se rad u početku odvija u nepovezanosti i neorganiziranosti. Svaki od njih nastoji da svoju djelatnost uskladi prema svom shvaćanju tradicionalnosti glazbenog folklora. Tek u daljnjem djelovanju sve se to povezuje dublje i tijesnije sa izvorima starinskih formi i seoska folklorna skupina ili KUD dobiva pravi karakter kulturno-umjetničkog djelovanja. U selu Ljubitovici je od mladih ljudi, konkretno djevojaka, dat izvanredan slijed prihvaćanja glazbenih folklornih vrijednosti i date su zaista pogođene interpretativne forme starinskog kanata. 70. GLAZBA - ženska pjevačka skupina; ojkavica - oja noja Oj, Ljub'tovica moje selo rodno Jesi lipo, jesi ugodno Oj, Ljub'tovice moje selo ro..oj, Ljub'tovice moje selo rodno…oj! Oj, Jesi lipo oli si ugodno Oj,oja noja, dođi lole mo… Oj! Oj, nije nona odgojila mene Da ja ljubim čovika od žene Oj, Nije nona odgojila mene Nije nona odgojila mene Oj, Da ja ljubim čovika od žene Oj, oja noja dođi lole mo… Oj 71. KAZIVAČICE: Dragica Turković, Dušanka Plejić RAZGOVOR VODI: Ivo Belamarić Obe ste iz Ljubitovice? Da. Danas sam se ugodno iznenadio vašim načinom pjevanja. Imali smo muke na ovom studijskom magnetofonu jer je ovo probijalo sve, ko da se stvori rupa u jednom stropu. Mladi danas izlaze u disko, na druga mjesta… Kako to da vi još uvijek njegujete ovo pjevanje? D: Mi smo počele pjevati dok smo još bile malene i to je ostalo u sjećanju dosta. Uvik bi pivale sa starijim od sebe i dolazile bi u kontakt, jer stari su nas isto volili i mi smo pivale uvik s njima. Nas dvi smo drugarice, iste godine rođene. Mi smo skupa i pivale. I_še bi k ovcama i tamo bi samo pjevale. Čuo sam dosta priča o čobanskom životu… To je možda bilo više u ovom prijeratnom vremenu kad se više toga događalo.Vi ste ova generacija iza rata. Kažite mi, jel ipak bilo zgodno otići u gaj sa ovcama? To je bilo zgodno - išle bi k ovcama, dolazilo bi momaka iz susjednih sela. Kad bi došli, oni bi stali kod nas, đavliji... Momci ka momci, oni bi stali kod nas, počeli bi ka dirat se… A mi bi se ka sramile, ne bi se dale dirati… Kad bi oni otišli mi bi jedna drugoj pričale kakvi je ovi, kakvi je oni, ovi lip, ovi ružan. 72. GLAZBA - ženska pjevačka skupina; ojkavica Oj, dođi lole bit ću kod ovaca U Vilaji poviše dolaca Oj, dođi lole bit ću kod ovaca Dođi lole bit ću kod ovaca Oj, u Vilaji poviše dolaca Oj, oja noja, dođi lola mooooj! 73. - nastavak razgovora sa Dušankom i Dragicom Omladina nije kakva je bila nekad. No, vi ste sačuvali svoje i to je pohvalno. Vi ste išli u školu izvan Ljubitovice, Dragice? D: U Splitu. Kako ste to uspijevali? Ići tamo-vamo, to je veliko gubljenje vremena. D: Pa, u Splitu stojim do petka, obavezno odem doma. Tu su mi prijateljice, pa možemo zapjevati pa pričamo… Preko sedmice niste se vraćali kući? D: Ne vraćam se, samo subotom. U ono vrijeme kad ste tu dolazili, onda ste pomagali roditeljima uz ovce. Spominjete vaše brdo Vilaju. Je li to divlja ili dosta pitoma planina. D: To je dosta pitoma planina. Nas se 5-6 skupi, nosimo marendu, piće, pivamo, igramo i tako čitavi dan. Uveče, kad izgubin ovce, onda moran ić kući, onda roditelji viču… Onda nas uvati lugar pa viče na nas kako sićemo šumu. Bilo je to zabavno. U Splitu, kad ste išli u školu…idete još. Vi ste tamo izmiješani sa gradskom djecom. Jel pričate koji put njima o ovom svome, kako oni gledaju na to? D: Svima je zabavno kad pričan. Svi kažu 'di su te ovce, je li janjci'. To je omladina koja nema šta raditi u gradu. Zato oni moraju ludovati i divljati, za razliku od vas koji ste na selu. Vi ste odmah uključeni u posao, u pomoć roditeljima. Njima je to vjerojatno bilo malo čudno… D: Čudno je. Al neki su bili ode već… I kako im se sviđa? D: Sviđa im se. 74. TEKST - u pozadini će se tijekom teksta čuti svirka na diplama, kasnije na svirali Godinama se odlazi sa sela, bilo diljem naše zamlje, bilo u strani svijet. Ono što je bilo privremeno, za mnoge naše ljude postalo je stalno boravište - u Zapadnoj Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Francuskoj, Švedskoj, u Australiji, Novom Zelandu, SAD-u i u još nekim zemljama. Zbog svega toga, osobito zbog nepovratka u svoja domicilna sela dolazi se do konstatacije da se seljak počeo bojati svog seljačkog posla, kao da se boji onih ranih zora koje su ga svakodnevno pozivale na rad. Izgleda da se seljak nakon duge zime boji i proljeća, kada će opet livade, ledine i vinogradi da se zazelene. Vrijeme iza rata je i nesvjesno seljaku nametnulo težnju za ugodnijim i lagodnijim životom, daleko od svog sela, daleko od svoje rođene kuće. Ipak, ne može se u potpunosti vjerovati da se tako lako zaboravljaju one mirisne podvornice, oni bujni i zeleni vinogradi i onaj živopisni kamenjar. Ipak, oni što su ostali u Ljubitovici, ostali su vjerni svom selu kao središtu njihova života. Kako mladi, kako stari, svo sudjeluju u akcijama za prosperitet svoga sela te osobito na čuvanju i njegovanju starinskog kanata i svirke. 75. GLAZBA - muška pjevačka skupina; ojkavica; oja noja Oj, mala moja moja grudo leda Od mojeg srca se odvojiti ne mo Oj, mala moja moja grudo leda Mala moja mala moja grudo leda Oj od srca se odvojiti ne Oj, oja noja, _ekaj mala…oj! Oj, dođi mala, dođi moj nevene Prije lita i gore zalene Oj, dođi, dođi, dođi moj nevene Lole dođi, dođi moj nevene Oj, prije lita i gore zelene Oj, oja noja, čekaj mala oooj! 76. TEKST - počinje pozadinska svirka na diplama koju izvodi Zdravko Muselin Starinski kanat je na čitavom hrvatskom tlu baziran natemeljima bogate pučke poezije. Stvaralaštvo popijevke, svirke i napjeva rađalo se tokom mnogih stoljeća i od velike je narodne umjetničke vrijednosti i predstavlja zlatnu podlogu hrvatske glazbene kulture. Glazbeni jezik starinskih popijevaka je duboko izrazit. U dalmatinskom zaleđu to je jezik jednostavan, bez ikakvih razvlačenja, suvišnih i beznačajnih izraza. Melodijske teme raznih vrsti ojkanja koje žive u narodu tokom mnogih decenija i stoljeća rezultat su dugog odabiranja najizrazitijih intonacija spjevova i izraza. Doživljaji, misli, očekivanja i nade našeg seljaka dobili su istinski i narodno-umjetnički izraz u hrvatskoj narodnoj pjesmi. Zbog toga je velika različitost tipova pjesama i glazbenih rodova kod našeg naroda. Ne odjekuju vrhovi i gajevi Vilaje više u pjesmi, međutim, ona je ipak usko sačuvana u naseljima i nastambama zaselaka i sela. Ljubitovački selljani izgrađuju svoj život u njegovanju starinskog kanta. Starinska ojkavica i diple, iako ne odjekuju proplancima kao nekada, elegično zazvuče u prazničnim danima i večernjima satima. Zazvuče na sastajalištima seljana, nekada zvanim silima koji, iako nisu tako česti, ipak se još uvijek održavaju. Podaci iz odjave: U našim redovitim folklornim terminima srijedom danas ste slušali emisiju Starinski kanat u stilu pjevanja sela i zaselaka zavilajskog prostora - dalmatinska Zagora. Čobanske motive vilajskih vrleti i gajeva izvodio je na diplama mladi diplar Zdravko Muselin. Vrste ojkanja, ojkavicu i treskavicu pjevali su: skupina djevojaka - Dragica Turković, Jasna Peljić, Anka Turković, Dušanka Peljić, Ljubica Viljac i Zdravka Bajlo; mlada muška družina - Zdravko Muselin, Ante Aljbeg i Radovan Alajbeg; stara muška družina pjevača - Andrija Ban, Ante Višić, Mijo Ban i Mate Muselin. Hvala na sudjelovanju u emisiji navedenom diplaru i pjevačima sela Ljubitovice i na razgovorima Anti Višiću, pok. Mate, Dušanki Peljić i Dragici Turković. Tonska realizacija: Štefica Makalec. Spiker: Franjo Rabovski. Autor emisije: Ive Belamarić