Institut za etnologiju i folkloristiku - Zagreb
Fonoteka
BROJ CD SNIMIO MGTF br.
777 Gáal, Károly 315, 316
Red. Podatak o Pjevač, Vrijeme i Trajanje Napomena
br. snimku kazivač mjesto snimanja
Narodne pripovijetke i druga folklorna građa
iz sela Stinjaka (Gradišće), 1964.
Kolut 315, crveni početak
Maria Kirišić (1899)
i Katharina Živković
1. Jednoč je bil un gospodin (pripovijetka, hrvatski) 5:00
Pop vodio parnicu sa Židovom. Židov predloži da se prestanu parničiti, nego da će popu postaviti 3 pitanja. Ako dobro odgovori, priznat će mu pravo, ako ne odgovori, izgubit će. Zabrinuti pop potuži se svom slugi Jančiju. Ovaj mu savjetuje da legne u krevet i pričinja se bolesnim, a on će ga zastupati pred Židovom. Pop pristane, sluga se sastane sa Židovom. Ovaj pokaže prstom prema gore. Janči pokaže prostom prema dolje. Židov kaže: Dobro je. Židov upre prstom u Jančiji. Janči upre u Židova 2 prsta. Židov kaže: Dobro je. Židov zamahne rukom po zraku. Janči se sa stisnutim šakama zaprijeti Židovu. Židov kaže: Dobro je. Tvoj gospodin je dobio. Pop je sve to promatrao i od straha nije mogao govoriti. Kad je Židov otišao, pita Jančija što je to bilo. Janči veli: Židov je pokazao da će u nebo. Ja sam odgovorio da će u pakao, jer Židov ne može u nebo. Židov je pokazao prstom da će mi izbosti oko. Ja sam odgovorio da ću ja njemu obadva. Židov je pokazao da će me ćušnuti. Ja sam odgovorio da ću ga tući s obadvije šake. Pop je veseo što je pobjeda njegova, pa kad sretne Židova, taj pohvali pamet Jančija i priča svoju verziju: Ja sam pokazao nebo, tj. da je bog stvorio nebo, a Janči je odgovorio da je stvorio i pakao. Ja sam upro prstom u njega tj. da je bog i njega stvorio. Janči je odgovorio s 2 prsta tj. da nas je stvorio obadvojicu. Ja sam pokazao rukom da je bog stvorio sve naokolo. Janči je odgovorio: s obadvije šake tj. sa svom svojom moći je bog to stvorio. Tako je razgovor tumačio svaki od njih na drugi način, ali na obostrano zadovoljstvo.
2. Judin otac bio je vrtlar (legenda, hrvatski) 4:10
Majka je uvijek nosila cvijeće iz njegova vrta na prodaju u Jerusalem. Stanovali su u okolici. Onog dana kada je Isus bio raspet na križu, išla je opet u Jerusalem. Usput vidi grm s kojeg je visio konopac. U gradu sazna da je Isus raspet, pa se zabrine za svog sina koji se s Isusom družio. Pita za Isusovu majku, ode do nje i poklanja joj za utjehu crvene ruže. Kad ih Marija primi u ruke, ruže pobijele i ona ih vrati Judinoj majci. Ruže su postale uvele. Judina se majka uplaši i upita Mariju zašto su uvele. Ova odvrati da će Isusova smrt lišiti grijeha sve griješne duše, pa će postati bijele. Tako i Judaševa. Majka se vraća kući i nađe kod onog grma Judaša obješenog o onaj konopac. Majka stavlja Judašu na glavu ostatak crveni hruža, a one odmah pobijele. To ju je utješilo, jer je to bio znak da će i njezin sin biti spašen od pakla.
3. Ista pripovijetka - legenda kao prethodna, na njemačkom 4:29
4. Razgovor s kazivačicom o postu u različite dane tjedna i godine. 13:32
O značenju uskrsnih pisanica. O Uskrsu i običajima na taj dan i njihovu značenju. O Duhovima, Vel. petku i što se u te dane jede. O gašenju vatre u peći od V. petka do V. subote. O traženju Isusova groba. O pjevanju uskrsnih pjesama.
Kolut 316, plavi početak
(Nastavak priče) O tjeranju stoke na pašu u zoru. O pucketanju bičom pred Duhove. O grančici breze sa šatora kod obilaska procesije na Uskrsnuće koje se nose svojim kućama. O pjevanju pored krijesova što se pale na raskršćima noću između V. subote i Uskrsa do jutarnje mise u 3 sata. O skakanju preko krijesa na taj dan i na Ivanje (njemački).
Vidi IEF rkp 897, sv. 1-3.