Glazba i ples nacionalnih manjina u Hrvatskoj:Instrumentalni sastav "Češke besede" iz Končanice ("Česká beseda", Končenice), Končanica, 30. 5. 2003. (br. 1-7). Svirač harmonike Franc Zdovc, Ploče, svibanj 2003. (br. 8-13)
Autor istraživač
Autor snimatelj
Godina zapisivanja
2003.
Signatura originala
IEF mgtf 3338, IEF mgtf 3339
Signatura digitalne zbirke
IEF CD 642
Lokalitet
Hrvatska: Bjelovarsko - bilogorska županija: Končanica; Dubrovačko - neretvanska županija: Ploče
Vrsta građe
Fond
Format
Institucija
Popisna lista
Glazba i ples nacionalnih manjina u Hrvatskoj:
Instrumentalni sastav "Češke besede" iz Končanice ("Česká beseda", Končenice), Končanica, 30. 5. 2003. (br. 1-7)
Svirač harmonike Franc Zdovc, Ploče, svibanj 2003. (br. 8-13)
IEF CD 642 (originalni snimci na MD 3339)
Snimio i razgovarao Vido Bagur
Popisnu listu izradila Naila Ceribašić
1. Podaci o izvođačima: Danijel Herout (1975., Pakrac) ‡ truba, Mario Herout (1979.) ‡ harmonika, Damir Tomašek (1971.) ‡ tenor, Alojz Ditrih (1964., Ivanovo Selo) ‡ bas (tuba). Najava polke: "Šel dráteník po ulici" (Kotlokrpa)
2. "Šel dráteník po ulici", polka, instr. (odabrano za CD "Glazbena baština nacionalnih manjina u Hrvatskoj", br. 13; ispravljena greška na 1.14)
3. Najava i izvedba: "Ta slepička kropenatá", polka, vok-instr.
4. Najava i izvedba: "Ta slepička kropenatá", polka, vok-instr. (kraća verzija, odabrano za CD "Glazbena baština ...", br. 12)
5. Najava i izvedba: "Nejnji lepši jako zjara"??, polka, vok-instr.
6. Svirači su većinom članovi puhačkog orkestra "Češke besede" u Končanici. Ponekad sviraju i sa sviračima iz susjednih sela. Kad su kompletni (u maškarama) ima ih 10, 11: tri trube, tenor, bariton, bas, veliki bubanj, harmonika, odostrag, 2 trube, fliglhorni. U maškarama bude manji sastav, a kad su kompletni ih je 25. Melodije koje sviraju naučili su od svojih djedova, pradjedova. Naučili su neke i iz Češke, dobivaju otamo i note. Tri polke ranije snimljene su ovdašnje, domaće. Za maškare preko cijelog dana odsviraju oko 80 pjesama, većinom polki, ali i valcere.
Kako su naučili svirati instrumente: Kaže se u ovom kraju ‡ što Čeh, to trubač. Skoro svi počinju u školi, s kapelnikom, koji ih uči svirati. Počinju zaozbiljno od 5. razreda osnovne škole, on je nastavnik u osnovnoj školi. Veliki orkestar sve je teže skupiti. Za novac dobiven od maškarac radi se fešta, a i dijele se novci ‡ svi svirači dobiju jednako, a od ostalih uloga u maškarama kako tko, zna se koliko dobiva laufer (on dobiva najviše), itd. O ulogama u maškarama odlučuju sami dečki, prije vojske. Kad se vrate iz vojske više obično nemaju ulogu u maškarama.
Od 7.00: Repertoar koji sviraju u koroti i za sprovod. Kako se zatraže određene pjesme u maškarama. Repertoar koji sviraju u maškarama.
Opis običaja maškara: traženje medvjeda, što tada sviraju (bećarac, između ostalog; "Ajde Marko, ajde se pokaži"). Traženje mede je središnji događaj. Ta kuća mora pripremiti kuhanu rakiju, čaj, krafne, kolače za sve. Medo se uvijek mora potući s dimnjačarom. Kako se medo valja s curama.
Od 14.12 iznova predstavljanje svirača: Danijel Herout (1975.) ‡ truba, Mario Herout (1979.) ‡ harmonika, Damir Tomašek (1971.) ‡ tenor, Alojz Ditrih (1964.) ‡ bas (tuba).
7. Valcer: ***, instr. sastav
Svirač harmonike Franc Zdovc, Ploče, svibanj 2003.
8. Prisjeća se svadbe u Koruškoj gdje su bila dva camari, vođe svadbe; camari vode čitavu svadbu, plesove, zaduženi su od početka, kad dolaze po mladu, čitavu ceremoniju vodi camar, pjeva, govori, opraštanje od kuće. Isto tako u crkvi u čitavoj ceremoniji je on glavni. Poslije svadba traje čitavu noć, poslije se pri kraju svadbe pleše krinc - to je nevjestin vijenac, za njega se pleše.
Predstavljanje svirača: Franc Zdovc, rođen 19. 4. 1945. u selu Lokovice u Koruškom Kolnecu (Bleiburška dolina), na samoj granici Slovenije i Austrije. Prije su svi išli u školu u Libuče. Do svoje 16. godine išao je tamo u školu, poslije je otišao u pomorsku školu u Split. Tako je ostao u mornarici u JNA. Dok je bio u rodnom kraju naučio je svirati freitonericu. U obitelji su mu svirali brat i sestra. U to vrijeme je svaka kuća imala harmoniku. Prigode za sviranje bile su godovno (imendan) i steleraja (sječa šume, kad bi se skupili ljudi na rad, a navečer je bio ples). Osim toga, sastajali bi se i subotom i svirali. U korizmi se nije sviralo. Za pust, maskenbal, u subotu, tko je bio neženja, stari momak, njemu bi donijeli balvan, velik, težak balvan. Umjesto cure njega bi dobio u kuću i morao je za njega platit (obično bi ga četvorica donijela). Poslije bi se zaplesalo. Na svadbama bi se šrange pravile - to bi bilo ispred kuće iz koje je krenula mlada, seoski mladići bi se svi skupili, mora biti i jedna ženska s njima, tu bi se sakrili, morao je biti i harmonikaš (on obično) i jedan prepredenac koji je znao dobro zavrzlame, s njima razgovarati, onda su pripremili stol, ali sakriven, dok su svatovi išli prema kući, svatovi nisu znali gdje će ih oni dočekati. Tu bi oni stavili rampu, šrangu, preko ceste, stol, onda bi tu bilo raznog pića, pare, a onaj tko vodi curu iz sela mora platiti dug. To su bile velike pare. Prepredenac njihov i od svadbe se pogađaju, ima raznih pitalica na koje treba znati odgovoriti. Dali bi primjerice prase i bačvu jabučnog mošta i još koju paru, i onda bi ga pustili da s curom prođe na svadbu. Onda bi kasnije jednu subotu otišli po obećano.
Za steleraj bi domaćin pripremio jelo i piće. Bilo je to u kasnu jesen. Muški bi rezali balvane, a ženske su pozadi slagale. Plesao bi se polšter-tanc (to je ples s jastukom, to je kao biranje). Poticalo bi se mladića koji se zanima za neku djevojku da baš on ide. Jedan dio u polšter tancu se i pjeva. Kazuje tekst: Okol, okol, s veseljem i korajžom / le primi jo, poljubi jo, pa pojdi plesat z njom. To se ponovi par puta, dok je on sam s polštrom na ramenu. Kad je izabrao curu, onda muzičar (harmonikaš) odsvira kratko polku ili valcer, tako da njih dvoje zapleše, a potom ispočetka ide ista pjesma. Sad ženska bira muškoga itd.
Od oko 9.00: Bio je i štajeriš. Zdovc se sjeća malo melodija koje se također pjevaju, ali štajeriši su više kako bi ženska muškom predbacivala i obrnuto, jer pjeva ženska, pa muški uzvraća, itd., jedan drugome kontriraju, npr. "Na susedovu ganku / jedne hlaće visijo / so lani ... še leta smrdijo". Onda ona uzvraća, npr. "Sve te naše fantiče bi skupaj pobral / na ... zasekal, pa kravci ..." To su šaljivi tekstovi. Onda se pleše štajeriš jedan preko drugoga. Osim toga, kao osnovni su se plesali valcer i polka.
Od 10.40: Harmonika je mogla svirati sama, ili nekoliko harmonika, ili s klarinetom, drventom?, basom, gitarom, ovisno koliko je tko imao. Često bi braća, npr. njih četvorica, svaki znali ponešto svirati, pa bi svirali po svadbama. U mladosti je počeo svirati tako što je bratu uzeo freitonericu - bio je to Lubas, neki njemački izrađivač harmonika. U zadnje vrijeme dijatonska harmonika iznova postaje jako popularna. To su sada već usaglađene harmonike. Postoje i susreti upravo tih dijatonskih harmonika, npr. u Črnem na Koroškem od 15. 8. pa traje sedam dana. Tu dolaze harmonikaši iz čitave Koruške, od veoma starih od 80 godina, do mladih od 6 godina. Tu se održava tradicija harmonika. Prije su više slušali Radio Celovec u Austriji - tu je bila harmonika i citra, što je tipično za Tirol, otud su poprimili duh tih pjesama. Iako su bile austrijanske na njemačkom jeziku, oni su to poprimili. Dugo se nije imalo što drugo čuti, dok nisu iz Ljubljane počeli Avseniki, Slavko Avsenik, danas u svijetu najpoznatiji iz te zabavne muzike, narodne muzike. Čak je onda Austrija, Njemačka, tamo možete vidjeti njihove snimke.
Od 13.50: Zdovc se kasnije, jer nije više imao freitonerice, prebacio na klavirsku harmoniku. Klavirskom je bilo lakše bilo što drugo svirati, jer dijatonska ima tri dura i to je gotovo, više ne možeš ništa (obično ima F, B i Es ili C, F i B, ovisno kako su štimane). To su ta tri dura, ili ako ima četiri, jer ima i četirivrsnih, i tu dalje ne možeš nikud. A klavirska ima široki raspon. Kako je završio pomorsku školu u Splitu, ostao je u Jugoslavenskoj ratnoj mornarici, na minolovcima u Pločama. Bio je već više puta pozivan na razna takmičenja u Split za sviranje. Tu je počeo i bariton i trubu svirati, što je trebalo. Klavirsku je harmoniku počeo svirati u Puli. Tamo je bilo dosta Slovenaca u vojsci, pa su za praznike njega postavili za slovenske pjesme. U to doba dosta je svirao u slovenskim orkestralnim sastavima. Takmičenja su išla po republikama. U stalnom orkestru nije svirao, nije ga bilo. U Pločama je poslije bilo par gitarista i opet su to bili oni koji su došli služiti vojsku, bili su tu godinu dana i potom odlazili. U Pločama se uključio i u limenu glazbu i tu je proveo 30 godina (20 godina je svirao, a 10 godina bio kapelnik). Kad je počeo folklor, pridružio se i njima - 12, 13 godina bio je svirač u KUD-u "Jadran", sad se zove "Ploče". Povremeno je svirao i u slovenskom društvu "Triglav" u Splitu, poslije 1990. Uvijek je bio uporan, imao je slovenski sastav u KD "Jadran", pa su čak išli i na festival u Ptuj. To je takmičarski festival, no njih su primili izvan konkurencije, jer nisu bili pravi Slovenci. Pitali su ih otkud Dalmatinci sviraju polku, valcer, a Dalmatinci to vole, njima je to veselo. U vojski se, barem zbog imagea, promicalo bratstvo i jedinstvo, pa je iz Pule, jer Pula je imala najbolje muzičare, bio je tamo regrutni centar, pa bi najbolje zadržali, iz Pule su dolazili Slovenci dobri svirači, pa je bilo i dobrih orkestara. Svirao je u Puli u domu na tzv. čajankama godinu dana. Kasnije je jednom na Lastovu za poklade svirao do jutra harmoniku. I na brodu je imao harmoniku. Uz njega su bila još dva Slovenca (jedan na pola, a jedan pravi), pa su napravili orkestar koji su zvali La campanella, drugi su ih tako zvali, tu je bilo uvijek veselja, bile su harmonika, truba i bas, bili su glavni za sve. U Pločama se oženio i ostao. U Sloveniji ima dvije sestre, one 5-6 puta na godinu dolaze kod njega, i prijatelji i rodbina. A i on ide svake godine tamo.
9. Najava i izvedba: "Večer na Robleku" Slavka Avsenika, harmonika
10. Najava i izvedba: "Polšter tanc", harmonika (odabrano za CD "Glazbena baština nacionalnih manjina u Hrvatskoj", br. 17; skraćeno)
11. Najava i izvedba: "Mrzulin", ples, harmonika
12. Najava i izvedba: "Protu jutro?", također Avseniki, harmonika
13. Najava i izvedba: "Na planincah" i "Lisica je prav zvita? zver" kao valcer (odabrano za CD "Glazbena baština ...", br. 16; skraćeno)
