Institut za etnologiju i folkloristiku - Zagreb
F O N O T E K A
BROJ VRPCE SNIMILI RKP. ZBIRKA 1909 DAT walkman
3462 Ruža Bonifačić i Damir Kremenić
RED BR. PODATAK O SNIMKU PJEVAČ, KAZIVAČ VRIJEME I MJESTO SN.
TRADICIJSKA VOKALNA GLAZBA OTOKA KRKA*
KRAS, 21.10.2006.
CVIJETKA JUSUP rođ. STRČIĆ (Kras, 194?7?), radila u hotelu razne poslove, na kraju kao sobarica, sada u mirovini, RADMILINA sestra
RADMILA BOROVIĆ, rođ. STRČIĆ (Kras, 1938), završila ekonomsku školu; radila u "3 maju", i u "Jugoliniji " u Rijeci
1. O stihovima pjesme Kad se je hćerčica od majke dilila,
Zapisala Radmila Borović za nastup na Krčkom festivalu
"Kad se je kćerčica..." - 5 kitica
2. O Pavačiću i Matetiću; komentiraju jučerašnji sprovod u kojem su muškarci ko pijani pjevali, a ženske lipo. U Dobrinju pjevaju /po Mastetićevom zapisu/:
Aganče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta R kanta na pol glasa
a mi smo pjevali ovako:
grijehe svijeta R kanta na pol glasa
(razlika u kadenci, prva jednostvana, druga ornamentiranija)
o razlikama kanta u Krasu i Dobrinju;
3. /Najavljujem im kasetu upitnik i njihove komentare./ Komentari o različitim načinima pjevanja na Krku, izdvojeni primjeri; o mladima koji kantaju; Pavačić s kćerkom Nariman pjeva:
Zrasla, mi, zrasla mi :/ C kanta na pol glasa
mala murvica.
A ovako /bi trebalo bit/:
Zrasla mi, zrasla mi :/ C kanta na pol glasa
murevinica.
/Prvo pjevanje jednostavno, drugo s prohodnim tonovima./
o mladima koji pojednostavljeno pjevaju; o jednoj Vrbničanki koja ih je pohvalila kad ih je čula na Festivalu;
4. Čuješ, čuješ mala glas svojega draga, R + C, potiho, na pol glasa
1 melostrofa
5. C. priča jedan događaj iz života kada su ona i R. brale grozje, pa su zbog nezgode dugo ostale u Tribujama, pa su doma šle kantajuć,. I drugi dan su ih žene hvalile kako lu lipo kantale; "Ava, plakali smo kako su lipo kantali(!)"
6. PRESLUŠAVANJE KASETE UPITNIKA I KOMENTARI
1. primjer Cviće mi polje pokrilo u više varijanti
Cviće mi polje sprekriloj (Punat, 1/1)
7. R priča o Puntarima, koji su sse sramili svojih sopela potle rata;
8. Vraćamo se na kasetu; dalje komentari o 1. primjeru;
9. Cviće mi polje pokriloj (Vrbnik, 1/2)
10. C. pokušava oslikati neke načine pjevanja po otoku;
11. O Miku Bonifačiću Rožinu i Ivu žicu Klačiću, piscima drama (jednočinki). R. priča kako je život na Krasu nekada bio puno bogatiji. Imali su dva tamburaška zbora i veliku čitaonicu, jako bogatu. R priča o priredbama s kojima su hodeli po celon otoku.
12. Dalje slušanje kasete i komentari -
Cviće mi polje pokrilo (Vrbnik, 1/3)
13. Sama mi stazica ostala (Baška, 1/4)
14. Sama mi stazica jostala (Baška, 1/4a)
15. Dojdi mi, dragić moj, navečer (Punat, 1/5)
16. 2. primjer u više varijanti
Kada se je hćerčica odi majke dilila (Punat, 2/1)
17. Kad se je ćerčica od majke dilila (Vrbnik, 2/2)
18. O pjesmi Kad se je kćerčica unutar pira;
19. Kada se je hćerčica :/ jodi majke dilila (Punat, 3/2)
20. Kada je se hćerčica :/ jodi majke dililaj (Punat, 2/4)
21. O kantu muškarca i žene; R. o izvrsnom slaganju s Pavačićem u kantu;
22. O pjesmi O Marijo, divo premudra koju se spremaju na Antonju kantat;
O, Marijo, divo premudra, sama Radmila kanta na pol glasa
o Marijo, divo prejaka,
o, Marijo.
23. O kantu za vele blagdani nekad; o veloj i maloj noti;
24. R. govori o Pvačiću koji je zapisao njihovu misu. Ali oni sad pjevaju:
Jaganče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta R pomalo kanta
a mi smo ovako
Jaganče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta
R pomalo kanta, i C se malo pridružuje
opet o razlici crkvenog kanta u Krasu i Dobrinju;
25. Kad se je hćerčica :/ od majke dilila (Dobrinj, 2/5)
komentari
26. Kad se je kćerčica :/ od majke dilila (Kornić, 2/6)
- komentari
27. O folkloru (folklornim grupama) po otoku; o Povero Keko, plesu Talijana u gradu Krku;
28. Kad se je hćerčica :/ od majke dilila (Stara Baška, 2/6)
- komentari
29. Kažu k'anot, kantur'ica, kant'at /zapravo kažu k'antat s dugim drugim a/, sost i sop'oc, sopnja, sopel, sopeli, tarankat /ne tarančica/;
30. R. priča kako ju je askademik Petar Strčić, rodom iz Krasa, zamolio da na njihovoj čakavštini napiše o njemu kao čokavcu, Bodulu, njegovim korijenima, kući fameji itd. Bit će objavljeno u časopusu "Rijeka" kao stručni članak.
31. O razlici između termina kantalo i kantevalo;
32. O prilikama kada se kantalo;
33. O misli da se muzika nosi u uhu, da moraju postojati korijeni;
34. Smatraju da oni koji nisu rođeni na Krku mogu naučit kantat, ali nikada istinski;
35. O nadarenim porodicama za kanat po Dobrinjštini;
36. O interesu mladih ljudi za kanat danas, primjer folklorne grupe iz Krasa koju vodi Radmila;
37. Obje vole jako klapske pjesme, slušati i pjevati;
38. O interesu za noviju, modernu muziku;
39. O zabavama pod harmoniku, uz jazz, i sastav klarinet, truba i bubanj;
o partizanima koji su pjevali borbene pjesme npr:
Nabrusimo kose, R ubrzano pjeva
već klas nam sazrijeva
i bogate žetve nam došo je čas.
O dva tamburaška zbora - Sokoli i Križari;
40. O stidu mladih domaćeg kanta koji ne žele govorit čokavski;
41. O situaciji s kantom pred 50-ak godina;
42. Nije ih u životu poticao natjecateljski duh, što znači da budu bolja od drugih, ali žele zastupati svoje mjesto na Festivalu, na kojem se pojavljuju uvijek isti pjevači;
43. Spontano su se, od djetinjstav učile kantat i postale dobre kanturice; nemaju
nekih recepata za poboljšati grlo prije nastupa;
44. Što je potrebno da bi čovjek bil dobar kantur;
45. O muškarcima koji jako, iz sve snage kantaju;
46. O debelom i tankom glasu; o mogućnosti kanta u četire glasa;
47. O kantu na celi glas, i na pol gasa;
48. Usporedba istarskog i krčkog kanta;
49. O terminu "visoko kantat" - znači visoko, ne glasno;
50. O kantu i tarankanju - razlike;
51. O čovjeku koji loše kanta;
52. O velom i malom piru:
53. O terminu "po hrvaski" kantat - nepoznato im;
54. O pjesmama koje se mogu na više nota kantat; u jednoj pjesmi nikada ne obrću na drugu notu;
55. O dijaktima sopa i kanta, odgovore prebacuju na govorne dijalkte;
56. O Mariji i Mirku Hrvatiću (on sope, ona kanta); to nije praksa na Krku;
57. Ne znaju za nadimke dobrih kantura, sopaca, tancadura;
58. Koje su to gradske pjesme, koje narodne, a koje po domaću? R: A gradske, gradske su valda komponirane, a ima i onih starogradskih, ma isto su komponirane: narodne su - ima ih i ličkih i slavonskih, to su sve narodne. A i mi imamo naše narodne, to su naše, ovaj kanat, to bi bio naš narodni. Za moj pojam, ja ne znam.
59. Nisu čule da su se mantinjade kantivale, samo da su se sopli.
60. O kačićevoj pjesmarici; R. o učenju pjevanja u Novalji od kuda je bio njezin suprug;
61. Tomislave, od Hrvata lave R oponaša kanat iz Novalje
62. A mi smo rekli u mlađano doba R oponaša kanat iz Novalje
63. Riječi kanta nisu zapisivale, već šlagere;
64. Ča je lakše - sost ili kantat?
Da li mislite da onaj tko nema sluha može naučit sost?
65. O poimanju žene ili djevojke koja sopi;
66. Što kažete kad sopac sopi u dvi sopele?
67. O uspavankama;
Oja nina nena, R. oponaša kako je kantala uspavanke
rožice rumen.
R: Ono isti ton... ono su ko mandre /mantre/. Dica bi bili zaspali.
R: A bilo je, ovaj, Zibala Ane Pavla ditića.
68. O koledvama, koledvanju i Gabonjarima;
69. O narikanju za mrtvim;
CVIJETKA ODLAZI SA SNIMANJA da kuha obed.
70. Bugarenje Radmili nepoznato za Krk već za druge dijelove Hrvatske;
71. Nije čula za priču da bi netko tko je umirao u oporuci ostavio da se iza njega kanta i sope, da bude pir.
72. O pjesmama uz kolo;
73. O doživljaju krčki pjesama - malo tužnija nota nekako, pmalo jedan prizvuk tuge;
74. O Vlasima;
75. O grajanima i vonjskarima; o ižulanima; o Bodulima;
76. O bratovštini Sv. Antona u Krasu, više o knjizi koja je objavljena na tu temu;
Ne zna za hrvatsko-talijanske pjesme;
77. SLUŠANJE KASETE S PRIMJERIMA IZ HRVATSKE I KOMENTARI
Radmila iznenađujuće dobro pogađa približno ili točno primjere:
Oj stani mala na opanke moje (Treskanje, ojkanje u dvoglasnoj pjesmi, Sinjska Krajina)
78. Oj, jabuko, moje selo malo (dvoglasna rera, Sinjska Krajina)
79. Rad ljubavi ku mi vi nosite (dvoglasje, otok Susak)
80. I ovo se klanja zeleni Juraj, kirales (Turopolje)
81. Kada se Pavle ženjaše (pjesma u kolu, Novi Vinodolski)
82. Jaj, jaj, venček, jaj (Gornja Stubica, Zagorje)
83. Pružila se zlatna žica (Potnjanji kraj -akova, Slavonija)
84. Tri djevojke ječam žele (Podravina)
85. Nova moda u naših bećara (pjevanje na bas, Sinjska krajina)
86. Diva Marica žito dožela (,troglasje, Slavonija)
87. Z međimurski zdenci bistra voda zvira (Međimurje)
88. Dobra večer u barba Sibeta ovdje (kolendarska pjesma, Hvar)
89. Drmeš (svirale+ bubanj u Baniji + zbor iz Utolica)
- svirale je podsjećaju prvo na mih, onda na dvojnice;
90. Divojka je i od sebe lipa (dvoglasje, žene, otok Susak)
91. Vidja san je na štjancunu (Istra)
92. Divojka se svatom nadijala (Novi Vinodolski)
93. Da si od srebra (klapa, Hvar)
94. Koj' za kolo, ajd u kolo ("Legen")
R. ne voli kombinaciju modernog i tradicijskog (vrijedi i za ostala dva primjera):
95. Tarankavica ("Putokazi")
96. Tandarekanje ("Putokazi")
TRAJANJE: 2H 10M 06S
(od 1H 04M 02S = LP)
* Detaljnije usp. Ruža Bonifačić: Tradicijsko pjevanje i kazivanja s otoka Krka: Područja Dobrinjštine i Šotoventa, Zagreb 2007., IEF rkp. 1909.