Institut za etnologiju i folkloristiku - Zagreb
F O N O T E K A
BROJ VRPCE SNIMILI RKP. ZBIRKA 1909 DAT walkman
3460 Ruža Bonifačić i Damir Kremenić
RED BR. PODATAK O SNIMKU PJEVAČ, KAZIVAČ VRIJEME I MJESTO SN.
TRADICIJSKA VOKALNA GLAZBA OTOKA KRKA
SUžAN, 20.10.2006.
MARIJAN GALANTO, zovu ga MARIO (Sužan, 1939); pomorac;
ANTON KIRINČIĆ nad. GRžANIĆ (Klimno, 1935), 1960. se doselio u Sužan, oženio se; brodograditelj;
u Njemačkoj radio dugo vremena u građevini i u stolariji;
MARICA GALANTO, rođ. BRNIĆ nad. MARICA RUDINAROVA (Sužan, 1941), domaćica; MARIOVA supruga
1. PREDSTAVLJANJE ANTONA KIRINČIĆA, adresa: Sužan 11, tel: 853-056;
2. O Ivanu Krinčiću, koji se iz Sužana (meni je rekao da je rođen u Tribuljama), on je tu rođen i odgojen, kao i njegove dvije sestre (štima).
3. Rado bi htjeli imati CD od ovoga; od Pavačića ima sve CD; obećajem im da ću im presnimiti na kasete.
4. Anton priča kako je puno radio vani i dosta zaboravio /kanat/.
5. Marijo priča kako ne bi puštao u javnost one koji slabo kantaju.
6. O snimanju u Gabonjinu. Mario bi s željkom mogo otkantat jedno 10-12, sam zna jedno 40-50, ali oni ne znaju;
7. Čula jesan da se drago ženi :/ A + M, OK
4 melostrofe
dalje diktiranje stihova
8. O talentu Marija da kanta i prvi i drugi glas; to je po njemu pravi kantur koji može oba glasa kantat; govori s kojim pjevačima koji glas kanta;
9. Ustale san se ma jednome jutero A + M, proba
rano pred zorom.
Sritio jenesam, me, divoječinicu
rano z vrha gre.
(Pitam ih da li mi to mogu pravo kantat, jer je zanimljiva pjesma zbog umetaka.)
O starini ove pjesme; M. ju naučio iz CD-a
još 2 melostrofe
dalje se ne mogu sjetiti
10. O Antonovoj obitelji, svi su kantali. Neki su znali samo pjevat. O razlici između pjevnja i kanta; o nužnosti da čovjek bude tu rođen da bi znao kantat;
11. O Antonovom kantanju Matetiću koji bi zapisao note, i to je hodelo, ali tako kako je čovik naučen. O Matetiću kao kanturu; o načinu njegova zapisivanja.
12. M. o preduvjetima da bi čovek bil dobar kantur. Mora se rodit, ako pjeva u zboru...
Ljudi sa polusluhom - ne znaju kantat prvi glas. u Antonovoj fameji ni bilo sopac, a jedan je sopil tamburicu po starinsku; p nekom Miku koji je krasno svirao dvojkinje, Marijov tetić bil; Mariov sin Darko koji je u Americi naučio tamburicu od nekog Rika koji je lijepo kanta, samo ni mogal prvi, nego drugi; Marijov sin Darko svira i orgulje i gitaru; detaljnije o njemu; Nije išao o muzičku školu, po sluhu svira.
13. O riječima pjesme Čula jesan da se drago ženi. A: Riječi se more svakakove /stavit/. Riječi ne odgovaraju baš... mislin, riječi se more na sve /note stavit/, ki zna kantat. Ne baš sve sto posto, ali... M: Ono ča smo na početku kantali Čula jesam da se drago ženi, u originalu one pjesme ni ova nota, ono je nota od druge pjesme. Ali njemu ta nota odgovara. U originalu bi bila:
Čula jenesan da se dragić ženi M sam kanta početak
14. Da bi moje, mala moja, A + M, OK
da bi moje govorelo dranago,
nina ni nena, mala moja,
da bi moje govorelo dranago.
još 1 melostrofa
Ne znaju dalje riječi, M: More se neke druge riječi, ali ne baš ono originalno. Jer to, ča sam vam reko neki dan - more se od jedne note, pa od drugega riječi nastavit. A: Ako ki zna iskombinirat. O pjesmi Veselo, veselo. O znanju prvog i drugog pjevača da bi se slagali. O pjesmi U Dobrinju milo zvoni zvone - tko ju je dobro kanta;
15. Mariju je isto prvi ili drugi glas kantat; o visokom (glasnom, viši ton) kantu;
JOŠ TRANSKRIBIRATI
16. O izgovoru mjesta Sužan (nije Šužan, iako tako govore), potječe negdje iz francuskog.
17. Nema neka posebna nota iz Sužana; ali po mjestima drugačije kantaju o nekim Marinima koji su iz Sužana snimali va Zagrebu. Stara ploča - ima Ivić Kriničić.
18. More i drugi glas vodit pjesmu. Nema problema. /ako ju bolje zna./
19. O teškoj noti pjesme U Dobrinju, Mario zna, Anton ne. M: Original bi bilo - ne zvononi zvone, nego zvonini zvone.
U Dobrinju M kanta kako bi bio original, na pol glasa
A potiho s njim kanta, ne zna baš, M - 1vi glas;
20. O načinu kanta pjesme Čuješ mala;
Čuješ, čuješ mala glas svojega draga :/ M + A, samo primjer kako se kanta
Čuješ, čuješ mala glas svojega draga :/ A + M, OK
2 melostrofe
21. Veselo, veselo... M + A, na pol glasa
kad je grozje zrelo.
Riječi dalje: A još veselije, kad se vino pije.
Ova pjesma, a i neke druge se kantaju, kada je prilika za to. Tako i slijedeća:
22. Prostite, susedi - kantalo na fraju, detaljnije o fraju
Prostite susedi :/ da vas probudimo, M + A, na pol glasa
Druga kitica: Ovdi je rožica, ku mi volimo.
23. Zrasla jelva :/ srid luga zelenena, A + M, OK
3 melostrofe
Ne znaju više dalje. Ovo se počelo kantat negde posle rata, potle nikad više.
24. Lipo se je, ajme, lipo se je, A + M, OK
lipo se je društvo sastanulo,
ma, oja na, ala janje moje,
ninani ne na, društvo sastanulo.
+ 2. melostrofa
25. O Vesni, Marici i Ivanu Kirničiću. M: To je bila familija koja je uvik najbolje kantala...
26. M: Ja bin, ovo ča ja zna, ja bin bez problema dvi ure kanta i neću jednu te istu ponovit. Non-stop. Ma jedno pedeset.
27. O pjesmi Kamo greš, divojko. To je ka dubašljanskas, aš oni kantaju:
Kamo greš, divojko M sam polukanta
ali baš starinska, to je od ovih sel, Čižići, Sužana, od ovih sel, pride /kako je snimljeno na CD-u/, ono je baš originalna.
28. O različitosti kanta u Dubašnici, Šotoveno-Vrh isto, Dobrinjština, Punat...svaki na svoj način (samo općenito komentiraju);
29. PRESLUŠAVANJE KASETE UPITNIKA I KOMENTIRANJE -
1. primjer Cviće mi poje pokrilo u više varijanti
Cviće mi poje sprekriloj (1/1, Punat) - komentari, repac, repci = kadenca
M. govori stihove kako oni kantaju
30. Cviće mi polje pokriloj (1/2, Vrbnik), "grlo njim malo škrepi, škrebi"
31. Vrbniče nad moren A na pol glasa kanta
Vrbniče nad moren A + M, A nesiguran
32. Cviće mi poje pokrilo (1/3, Vrbnik)
33. Sama mi stazica ostalaj (1/4, Baška)
34. Sama mi stazica ostala (1/4a, Baška)
35. Dojdi mi, dragić moj, navečer (1/5, Punat)
36. 2. primjer Kad se je hćerčica od majke dilila u više varijanti
Kada se je hćerčica odi majke dilila (2/1, Punat)
37. Kad se je hćerčica pokušaj
Kad se je hćerčica A + M, OK
2 melostrofa, dalje stihovi
38. Kad se je hćerčica (2/2, Vrbnik)
Vidi se da imaju mota = znanja.
39. Kada se je hćerčica :/ jodi majke dilila (2/3, Punat)
o kadenci, uzviku na i u pjesmi - nije karakteristično za Krk
40. Kad se je hćerčica :/ od majke dilila (2/4, Punat)
"Ovo je za nasmet se."
41. Kad se je hćerčica :/ od majke dilila (2/5, Dobrinj)
Imaju jedan loš repac, repić na početku. (Ponovno puštam kasetu, da nađemo gdje je ta loša kadenca.)
42. Kad se je kćerčica :/ od majke dilila (2/6, Kornić)
43. Kad se je kćerčica /: od majke dilila :/ (2/7, Stara Baška)
44. Kada bi trebali opisati po Krku, regije, dijelove, ča bi rekli kako ki kanta?
M. Ne bin to znal. A dijelom uspoređuje u Vrhu - Kosare.
45. M. govori da kažu Dobrinjština, a Anton - Dobrinjsko. "Ja sam na Dobrinjskom."
Dobrinjci, Sužanci, krivo reču Sužančani; ženska je Sužanjkinja, muški je Sužanac; zajedno svi su Sužanci.
45. Kažu kanot, kantur, kanturica; sopoc, sopci; sopel tanka i debela, vela i mala sopel; sopci sopu va sopele, ispravljaju se - va sopeli;
46. Ne znaju tarankat. Detaljnije o tome;
47. Što znači kantalo, a što kantevalo, kantivalo. Nekada se je kantalo. (A ne kantevalo?) Ne, ne. Barem ne u ovom selu.
48. O volji i raspoloženju da se kanta; o Branku kojem je umrla žena, pa ne želi kantat. o Mariovoj ženi koja je odlučila ne više kantat.
49. O vinu koje potiče volju kod kanta; M: Nemaš srama, kad si malo pod gasom /nije bitno./.
50. O pjesmi kao načinu opuštanja, odmaranja; o ljudima koji ne mogu kantat ako ne popiju, misle da su sigurniji;
51. O tome kako se kanat nosi u uhu, naslijeđu (da, ali nije pravilo); o nekom pjevaču, Pave se zva, koji je imel milo grlo A: To je u genima. Ima, ima.
52. PREDSTAVLJANJE MARICE GALANTO.
53. O interesu mladih za populrne pjesme, manje za kanat; o odumiranju kanta; o Pavačiću koji organizira i trudi se; mladi sopu, ali ne kantaju;
54. M. voli popularne pjesme uz koje se može plesat; o Šajeti, Putokazima, o pjevanju pjesama od Makedonije do Slovenije; klapske im se najviše sviđaju (u dva glasa ih pjevaju);
55. Usporedba situacije prije II svj. rata (sopile, tarankanje, tamburica, triještinka); Onda su slabo živjeli, a če tiče kanta - sto puta zadovoljniji bili nego sada. A: Veselja je bilo... više puta / su kantali/ i gladni.
56. Nisu imali natjecateljski duh (da bi bili najbolji u kantu);
57. (Što je potrebno da bi čovik bil dobar kantur sluh, uho, ča čovik više not zna to je bolji; o Mariovom učenju pjesma sa CD-a.
TRAJANJE: 2H 06M
* Detaljnije usp. Ruža Bonifačić: Tradicijsko pjevanje i kazivanja s otoka Krka: Područja Dobrinjštine i Šotoventa, Zagreb 2007., IEF rkp. 1909.