Glazba i ples nacionalnih manjina u Hrvatskoj:
Zajednica Roma Primorsko-goranske županije, KUD "Romsko jedinstvo"
Rijeka, 29. 3. 2003.
IEF mgtf 3373 (MD)
(manji dio istog materijala na IEF CD 630)
Veza s IEF audio, video i foto
Snimile Naila Ceribašić i Mojca Piškor
Popisnu listu izradila Naila Ceribašić
1. Ibrahim Azemi, kasnije i Seidi Hasani: svira na svadbama, obredima sunećenja. Nekad svira samo klavijature, a nekad je kompletni sastav: gitara, bubnjevi, klavijature, pjevač, 5-6 ljudi, zavisi kako mladi traže. Sviraju i za Rome i za Albance. Azemi je svirao posvuda po Europi: Francuska, Italija, Španija, Portugal. Podrijetlom su sa Kosova, iz Mitrovice. Azemi je zadnji put bio tamo prije 13, 14 godina, prije rata. Mitrovica ima veliko bogatstvo zlata, srebra, tamo je rudnik Trepča. Hasani je u Rijeku došao kao dijete. Azemiju su svi u obitelji bili muzičari, a Hasaniju otac. Neke su obitelji baš muzičarske, tako i Azemijeva. Oni su većinom vani, profesionalci. Jašar Galić je Azemiju ujak, a Hasaniju je punac. Azemi i Hasani su preko majke također rod. Muzika ovdje nema kraja, nekad dolazi iz Skoplja.
2. žene sviraju def i tepsiju za djevojačko veče, ostale žene plešu uz muziku i pjevaju. Organizacija bi nešto postigla, jer danas djeca baš (ne sviraju). Cigani su potekli iz muzike, poznati su po muzici, uvijek su bili veseli, uvijek su u muzici. Stari muzikanti imaju drugačiji mentalitet, npr. ovi sa surlama, gajdama, goćama, defovima, kao u Crnoj Gori guslar. Violina je ključ muzike, i harmonika, đimbiš, tarabuka, def i ćitelija (kao saz, ono što sviraju Albanci, mala šargija). Albanci sviraju po njih četvero: jedan drži jedan ton, drugi drugi, i dva vokala; svi sviraju ćiftelije, jer ona nema puno žica, samo dvije, pa ne može jedan instrument hvatati sve, cijeli akord. Zato dvojica drže akord, pa se veže puna muzika. Oltakt je pjevač bez pratnje, kao kanon. A kanun je turski instrument, to se kod njih nije sviralo (u razgovor se uključuje i Mifailj Miftarević). Klasični sastav za svadbe je đimbiš, tarabuka, saksofon i harmonika, i def. I violina. To je bilo dok nije bilo pojačala. Čim su došla pojačala, synthesizeri, onda je išla električna gitara, električni bubnjevi. Tako je bilo na cijelom Kosovu, u Makedoniji, gdje god su Romi. Samo u Skoplju ima 50.000 Roma. Oni imaju svoju televiziju, sve imaju svoje. Jedino tamo su uspjeli nešto. Šutorizer - Vesela dolina.
Od 4.45: Hasani je svirao u Pehlin Kingsima. Svirka đimbiša i tarabuke ‡ peštref (Galić i Miftarević)
3. Predstavljanje svirača: Mifailj Miftarević (1961., Titova Mitrovica, Kosovo) - tarabuka [kasnije su bili spomenuti i nazivi tarbuka, darabuka], Galić Jašar (1958., Priština) - đumbuš [đimbiš]
Dogovori oko snimanja
4. Galić je instrument nabavio u Turskoj, to je turski instrument. Štima se isto kao i u Turskoj. Jedino se tenor ili alt saksofon štimaju na B i na A. Đimbiš obično mora štimati sa harmonikom i sa saksofonom, pošto sviraju zajedno. O načinu sviranja na đimbišu. Đimbiš ima 12 žica, on hvata sve dureve, sve u jednoj poziciji, zato ima 12 žica. Đimbiš je najbolji za romski, turski i indijski melos, za to je napravljen instrument. Instrument je kupljen u Instambulu oko 1980. Piše na instrumentu tko su najbolji graditelji ‡ Abudir Zener. Galić ga svira od 1970., naučio ga je sam svirati, prije ga je svirao njegov brat, pa je on uz brata svirao. Njegov otac, brat, stičevi, svi su svirali šarkije i goč (tapan, romski davulj). Đumbuš je zamijenio ranije šarkije, može se na njemu svirati i uz šarkije. Turci imaju i saz ‡ s njim se đumbuš dobro slaže. Prednost đumbuša je da više zvuči, jači je, može svirati i vani, više se čuje, kad su npr. išli uzeti snaju. Sam je napravio i magnet, tako da zvuči jako lijepo, dobro i kao ozvučen.
5. Repertoar je romski, nešto turski, više romski. Čovjek sa strane *** dodaje: romski je, ti ne sviraš turski, ti romski sviraš i romski repertoar ti je. Jedino kad sviraš na svadbama, netko voli tursku muziku. Znaju svirati i arapski ritam, a riječi su na romskom. Znaju svirati i stvari Ibrahima Tatlisesa (jedan od svirača - Ibrahim Azemi - je po njemu dobio ime), kako da ne. No, za njih je zanimljiviji Ciguli, Rom iz Turske, on je tamo najpopularniji, njegove stvari u zadnje vrijeme dosta sviraju. Nabavljaju ih po Njemačkoj, iz Makedonije dolaze najviše kasete, imaju tamo rodbine, pa dobijaju. Većinom dobivaju kasete iz Makedonije. U Makedoniji ima [pravih] glazbenika, profesionalaca. Oni ništa ne rade, samo to. A ovima je to hobi, oni svi rade nešto drugo. Znaju i indijskih stvari, npr. "Kobra" je iz Indije. Znaju i pjevati dosta stvari iz Indije, ali riječi su romske, tekstove prilagode romskom, jer znaju o čemu se u pjesmi radi, pa stave romske riječi, tako da može biti da je melodija indijska, a da postoji uz nju više raznih romskih tekstova.
6. Čovjek sa strane ***: Romi su poznati da su samouci, sami šta čuju to sviraju i pjevaju, nemaju note. Imaju sad i koji prevode pjesme, kao Muharem Serbezovski, on je najpoznatiji - on prevodi s turskog na romski i oni prihvataju i to, ali ima ih i koji sami čuju, slušaju i sviraju, za njega ne trebaju note. Ovi ljudi u Rijeci ne žive samo od toga, a dolje, u Makedoniji, oni imaju non-stop veselja, svadbi, ispraćaji, rođendani, itd., dok je ovdje malobrojnost i zato ne može biti da non-stop oni sviraju, jer ako imaju jednu svadbu prođe tri-četiri mjeseca [do naredne] i šta će on jesti i piti [u međuvremenu], mora biti zaposlen. Ovdje sviraju romske svadbe, sviraju Romima (Zagreb, Pula, Osijek, Slavonski Brod, Vinkovci) i Albancima također. Poznati su u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji. Znaju ih po nazivima grupe. Najjače su grupe Pehlin Kings i Crni dijamanti, oni sviraju u te dvije grupe. Sviraju i modernu muziku, jazz npr. Seidi Hasani je svoje dijete upisao u muzičku školu. Kad su snimali jednu kasetu [valjda snimatelj] se čudio kako brzo i dobro oni to rade, a npr. bubnjar iz "Leta 3" nikako nije mogao uhvatiti one trilere, on je imao jedan udarac, a kod ovih udariš jednom, čuje se tri - Romi su baš talenti za to, on udari jednom, a Mihtarević udari triput, četiriput, Miftarević mu pokaže kako, ali on ne može uhvatiti. Mehmed Durmiši (jedan od voditelja folklorne skupine) kaže (na 4.23): On čim se rodi dobije dvije kante i tako počne. Miftarević: Ja sam počeo tako, jer moja mama je svirala def, i onda je on uzeo def i lupao, svirao i tako, malo po malo, on se naučio. Mama je i pjevala uz def, a otac je svirao violinu. žene sviraju def za djevojačko veče. Većinom sviraju iskusni ljudi [i žene]. One koje sviraju def idu gdje god ih zovu, a ako dobro sviraju normalno je da ih zovu.
Đumbuš i tarabuka sviraju nekad i sami, prije kad nije bilo pojačala, ili ispračaj u vojsku, rođendani, kad je prosidba snaje - to se zove urtuma (na turski), peštref (na romskom); to su tradicionalne muzike koje se sviraju samo na dva instrumenta, većinom pjevaju?, jedino se drži onaj ton da se ne izgubi.
7. Peštref: to se svira unutra i veseli se; nije za ples, to je malo sporije, više je za veselje, za gušt, dok se pije, to otvara muziku; i na svadbi u početku sviraju se peštrefi, dok gosti sjednu, popiju nešto, to je uvod u kasniji ples; peštref može svirati kompletni sastav (harmonika, saksofon, ...) a ne samo đumbuš i tarabuka; peštref se svira kad čovjek hoće da sjedne, popije, onda se sviraju stare stvari - peštref. Unutar peštrefa ima puno raznih stvari.
8. Peštref, đumbuš i tarabuka, instr. = br. 2 na CD 630
9. Ima više raznih peštrefa, poveže se više njih zajedno, ima možda 10, 12 peštrefa. Ad 8 svirali su jedan peštref, a sviraju ih u komadu 10; može se svirati sat vremena. Kasnije kad počne ples, peštref se više se svira, osim ako ga netko od gostiju ne naruči.
10. Peštref, početak (prekid zbog previsoke razine)
11. Peštref (različit od br. 8), đumbuš i tarabuka, instr. = br. 4 na CD
12. Dogovori za izvedbu peštrefa s harmonikom. Harmonika uvijek paše. Svaka romska grupa mora znati peštrefe.
Predstavljanje svirača: Galić Jašar - đimbiš, Mifailj Miftarević - tarabuka, Seidi Hasani (1969., Titova/Kosovska Mitrovica) - harmonika (inače svira synth).
Kako se pišu nazivi i imena.
Peštref su starinske pjesme, stari ljudi su to svirali sa šarkijom. Omladina baš ne voli peštrefe, voli brze ritmove, stari ljudi kad sjednu, popiju, hajdmo peštref. Za muhabet svira se peštref, to je na turskom muhabet.
13. Horo, harmonika, đimbiš i tarabuka, instr. [harmonikaš inače svira synth, sada je prviput uzeo u ruke harmoniku]
14. Kad svira i harmonika onda ona vodi; da nje nema, vodio bi đumbuš. Ovo prethodno što su svirali je bilo horo, a ne peštref.
15. Horo, đimbiš i tarabuka, instr.
16. horo, đimbiš i tarabuka, instr. (na početku kratko i harmonika, prekid zbog synthesizera koji se oglasio)
17. U instrumentalnim sastavima ako nema klarineta, svira se saksofon, za modernu muziku. Mustafa Kandilja je izmislio takav orkestar, peštrefe, od njega potječe ta muzika. Ima peštrefa ciganskih, turskih, grčkih, ima puno peštrefa koji se sastavljaju. U Grčkoj se koristi buzuki. Imaju i oni jednoga koji svira gitaru i ponekad buzuki.
18. Postoji li kod njih hip-hop (nema pravog odgovora na pitanje). Hasani je s nekim snimio CD.
19. Odlazak TV ekipe i dogovori oko daljnjeg snimanja.
20. Imaju oni i nekoga tko svira trubu, ali on neće više da svira. I saksofon. On svira s njima po svadbama. On je star, ima 55 godina, mora napraviti zube, jer ne može da puše. On svira romsku muziku. Bila je prije truba, bas, goč, davulj. Nema samo puhačkih sastava, mora biti udarač, jer romska je muzika ritmična. Znao je biti samo doboš, ali većinom je bio onaj veliki davulj, goč makedonski i trube, to je bilo prije. U Makedoniji su bile surle ili zurle. I sada to ima u Makedoniji, po selima, većinom kad se ide po snajama, to su popularni. Trubači su većinom u Srbiji ‡ Dragačevo, iz Vranja, to su baš pleh. Ali tu ima goč, doboš, može ih biti 20. I sada na svadbama u Makedoniji dok električni odmaraju može doći zurle, dok pleše snaja. Može se reći i surle i zurle. I za sunećenje se svira sve normalno, sve se svira, može se sve svirati. Ako je u sobi, onda se svira većinom peštref i lagane pjesme. Budu većinom narudžbe, gosti traže određenu pjesmu, a muzikanti moraju svirati to. Sad su većinom popularne nove pjesme, a stare pjesme su više za stare ljude. A nove pjesme dolaze više iz Makedonije. "Phuro hamze" im ništa ne znači, ne znaju za to. To su sada nove pjesme, to većinom dolazi iz Makedonije, pa oni slušaju te kasete i onda sviraju. Oni slušaju arapske stvari, turske, pa onda naprave romski, dodaju nešto svoga i ispadne bolje nego tamo što oni sviraju. Jer Romi su inteligentni za te stvari, odmah nešto čuju i odmah sviraju i još dodaju nešto tako da ispadne još bolje. Ustvari, danas svi glazbenici to rade. Svi kradu od nekoga, normalno, tako i Romi ubace nešto indijski, arapski, turski i svoje nešto. Oni su muslimanske vjere. Dolje po Srbiji ima i pravoslavnih Roma. U Hrvatskoj čak ima i nekih katolika, jer Romi prihvaćaju, tamo Đurđevac, Zagreb, imaju hrvatska imena. Imaju u Rijeci džamiju ‡ ne izgrađenu zgradu, nego prostoriju, ali će se graditi.
21. Romski jezik ima više naglasaka. U Makedoniji govore pravilnije, a oni iz Mitrovice su govorili malo drukčije. Ima malo razlika, no 99% je isto. Kao u Hrvatskoj što je kajkavski, čakavski. Dijalekt u Makedoniji je džambazi, kovači, arlije. U Mitrovici je bilo bisoli, muhađeri, sokoli, arlije, čergari, colakaj. To je i po zanimaju: kovači što imaju kovačnice, čergari što trguju s konjima. Ildo (Pikaču), momak sa strane, je kovač, turski Cigan. Miftarevićevi preci su bili trgovci konjima, čergari, od davnina, i bili su glazbenici. On je naučio i albanski, mada mu je materinji jezik čisto romski, ali budući da su bili među Albancima na Kosovu imali su u školi albanski jezik. Miftarević je u školi imao i srpskohrvatski i albanski. Arlijama je materinji albanski, a romski im je bio strane. Danas tako oni govore albanski, i čak ne znaju romski, a Romi su. Gdje god su došli Romi su bili ugnjetavani, to se zna. Romi su dosta krivi tome, jer gdje god su došli su prihvaćali da bi opstali.
22. "Dada salje" je jedna pjesma, talava, pjeva se albanski. Talava se pjeva. Ima i romske riječi i ima i albanske, a isti je ritam. Nije uvijek talava spoj albanskog teksta i romske muzike, može biti i čisto romski tekst. Ima pjevača koji pjevaju samo romski i pjevača koji pjevaju samo albanski, poznati su po Njemačkoj po svadbama. Albanske pjesme "šihirci" koje su uz ćiftelije, s dugim tekstovima (netko zapjeva). Albanci sada kradu od njih, sve sviraju kao Romi (Miftarević to vidi na satelitskoj televiziji). Albanci znaju svirati na note, idu u školu, i to im je prednost, ali Romi ipak bolje sviraju od njih, iako su samouci. Oni rade s notama. I srpski turbo-folk krade od Cigana.