Istraživanje tradicijskog (svjetovnog i crkvenog) pjevanja u Nerezinama na otoku Lošinju, 26.4.2003. (1. dio)
Autor istraživač
Autor snimatelj
Godina zapisivanja
2003.
Signatura originala
IEF mgtf 3277
Lokalitet
Lokalitet
Hrvatska: Primorsko - goranska ž.: Mali Lošinj: Nerezine.
Jezik zapisivanja
Ključne riječi
Vrsta građe
Fond
Institucija
Popisna lista
Institut za etnologiju i folkloristiku - Zagreb
F O N O T E K A
Broj vrpce: Snimio:
3277 DAT Jakša Primorac
____________________________________________________________
Istraživanje tradicijskog (svjetovnog i crkvenog) pjevanja u
Nerezinama na otoku Lošinju, 26.4.2003. (1. dio)
___________________________________________________________
Petak, 26. travnja 2002.
Razgovor s gospodinom Antoniom Sokolićem, starim više od 70 godina.
U razgovoru su sudjelovali: akad. Jerko Bezić, dr. Paola Barzan (etnomuzikologinja, Sveučilište u Padovi), mr. Joško Ćaleta i Jakša Primorac
0.00.00 Etnički sastav stanovništva u Nerezinama.
0.00.40 "Kantali smo serenade, kolede, va crikve smo kantali, najviše va crikve."
0.00.50 U prvoj polovici 20. stoljeća bilo je oko 2000 stanovnika u Nerezinama.
0.01.30. Običaj paljenja vatri - "koleda" na vigiliju (uoči) sv. Marije Magdalene. Oko tih koleda obavezno se "kantalo".
0.02.20 Ranije su muškarci izlazili van samo subotom u oštarije. žene su puno manje izlazile. Kantale su većinom o svadbama. Na repertoaru su imale većinom crkvene pjesme, i to u posebnoj, ženskoj, varijanti. Kantalo se i hrvatski i talijanski. Puno se molilo "Luonzarij" krunicu).
U župi je u prosjeku umiralo 20 ljudi godišnje, ali se isto toliko rađalo djece.
0.04.30 Najčešće žensko ime bilo je Marija.
0.04.50 "Kad bi neko umar, onda su se naručevãle detve. Zato postoji librić i sve to... I tri večeri se naručevãlo detvu iz kuće." Prvo noć se čuvalo mrtvaca i puno se molilo. (Nije jasno da li se pritom pjevalo ili molilo "Bratjo brata sprovodimo."
0.05.40 "Detva se molila krvãski. Pod Itualijon. Detva, takozvana. Tri večeri. Onda tretu večer ... su užali dati ovako pojesti ... kruha, sira." Majka gosp. Sokolića je 40 godina dobrovoljno obavljala detvu.
0.06.45 "Zadnju večer, pokle bi se finilo, zakantale bi jednu kanconetu, ovako ..." (npr. "Oj, jesenske duge noći.") Vjerojatno se svaku večer molila različita otajstva krunice.
0.07.20 Molilo se i Litanije Svih Svetih. "Dominiče, sveto ime, moli Boga da ga prime, ti za njega moli gori, z anđeoskih devet kori..."
0.08.00 Priča o vlastitoj obitelji i rodu Sokolića u Nerezinama.
0.08.30 "Bratjo, brata sprovodimo" pjevali su svi prisutni, i muški i ženske.
0.08.50 "Mat' bi bila intonãla. ... Ona je imela librić."
0.09.05. "Bratjo, brata sprovodimo, da se bogu pomolimo."
0.09.50 "Ovo je Vlašić napisuoal. A mi smo kantãli malo drugačije. Po našu. Bevuanda."
0.10.10 Postojale su tri verzije "librića".
0.10.40 "Dan od gnjeva, vaj nemili..." "Ovo mi kantãmo kad se gre na ćimitorje."
(Nejasno je kad se pjeva "Bratjo, brata ...")
0.10.50 "Bratjo, brata sprovodimo". Kanta se jednoglasno.
0.11.50. Gosp. Sokolić u crkvi solira: "Oslobodi me Gospodine od smrti vječne..." Zatim ostali prihvate.
0.12.20 "Oslobodi me Gospodine od smrti vječne u dan onaj strašni. Kad se stanu kretati nebesa i zemlja. Dok budeš dolazio suditi svijet ognjem." Zatim nastavlja svećenik: "Uzdrhtah ja ..." pa puk odgovori "Kad se stanu kretati nebesa i zemlja." Ovo se pjeva isključivo ispred mrtvaca na odru u crkvi. Drugi napjev se po svoj prilici pjeva na zadušnici ili po narudžbi nakon obične mise, ili na groblju.
0.14.10 Paola i gosp. Sokolić raspravljaju o napjevu "Blagoslovljen Bog Izraelov".
0.19.10 "Noi a Nerezine abiamo cinque modi di cantarlo. Tutti differenti. ..."
0.20.40 "De profundis"
0.21.50 Priča o večernjoj procesiji na Veli petak. U mjestu se održava procesija
koju su po mišljenju gosp. Sokolića uveli franjevci, sa karakterističnom iluminacijom. Djeca prave zapaljive kugle. U procesiji se nose dva križa, mali na početku i veliki kojeg nosi svećenik. Obično svećenik doda križ mlađima. U procesiji se pjeva starinski napjev "Smiluj se meni Bože". Jednu kiticu pjevaju muškarci u jednoj melodiji, a drugu djevojke u drugoj.
0.23.50 "Smiluj se meni Bože"
0.24.50 U Nerezinama se većinom pjeva u dva glasa (alto i basso). Ponekad se javlja i troglasje. U procesiji Velikog petka se pjeva u dva glasa jer je potrebna izdržljivost. Na kraju procesije slijedi propovijed, te 5 Očenaša i 5 Zdravomarija na čast rana Isusovih. Nakon toga slijedi blagoslov s križem. Djevojke na koru na kraju otpjevaju neki pasionski napjev, npr. "Klanjam ti se..." ili "Svetom Križu..." (Danas su na "Koritju" svi pomiješani u veliki zbor, i muškarci i žene)
0.27.05 "Puče moj"
0.27.30 Gosp. Sokolić se rasplakao pjevajući napjev.
0.27.40 Diskusija Paole i gosp. Sokolića
0.28.45 "Miserere mei"
0.30.40 "Stabat Mater dolorosa." "Stala majka pod raspelom." Taj napjev kantaju žene. Danas ga kanta Silvana (???), voditeljica i orguljašica na koru.
0.33.30 U karnevalu se ženske preoblače u muške i obrnuto. Priča o karnevalu.
0.35.14 "Carneval no standar via..."
0.35.46 U Velikom tjednu ne postoji napjev "Ispovjedite se". Razgovor o poslanicama na Veliki četvrtak.
0.38.45 "Vexilla regis..." "Barjaci kreću kraljevi" "Usta moja" "Pange lingua"
0.39.30 ""Zdravo zvijezdo mora". Gosp. Sokolić započinje taj napjev na koriću, a ostali prihvaćaju.
0.40.45 Rasprava Paole i gosp. Sokolića
0.41.00 Razgovor o procesiji blagoslova polja na sv. Marka. Gosp. Sokolić iznosi vlastito mišljenje o ulozi i značaju Katoličke crkve.
0.42.40 Gosp. Sokolić iznosi vlastite životne stavove o toleranciji.
0.43.20. Razgovor o snimanju "Muke Gospodinove" 2002. u nerezinskoj crkvi koje je napravio gosp. Juliano Sokolić.
0.44.00 "Muka Gospodina našega Isukrsta..."
0.49.10 Paola i gosp. Sokolić razgovaraju o običaju "barabana" u Velikom tjednu i uporabi čegrtaljki u obredima.
0.52.10 Jakša moli gosp. Sokolića da otpjeva različite verzije napjeva "Smiluj se meni Bože".
0.52.50. gosp. Sokolić pjeva četiri varijante "Smiluj se meni Bože" (1. nakon večernje u crkvi za žive; 2. za mrtve; 3. na oficiju za mrtve; 4. na Nedjelju muke (nedjelju prije Maslinske nedelje)). Nejasno spominje napjev za Veliki petak koji nije otpjevao.
0.55.10 "Barjaci kreću kraljevi"
0..56.20 Razgovor o drugim uskrsnim napjevima.
0.57.50 "Počinje plač Jeremije proroka"
0.58.55 "Svetoj žrtvi uskrsnici"
0.59.30 Razgovor o božićnim napjevima. U kućama su matere kantale "Nebo daj oku zvijezdu visoku vidjeti" i posebnu varijantu "Tri kralji grejahu".
1.00.15 "Nebo daj oku zvijezdu visoku vidjeti"
1.00.40 "Tri kralja jahahu" (današnji službeni napjev)
1.00.50 "Tri kralji grejahu"
1.03.05 Opis običaja da se roditelji djetetu obraćaju na "vi" da bi se i ono njima obraćalo na isti način. žena se mužu također obraćala na "vi".
1.04.10 U svibnju se molila krunica u kućama, pred oltarićem sa dvije svijeće. Na kraju krunice svijeće su se gasile i išlo se musti ovce. Djeca su jedva čekala trenutak gašenja svijeća.
1.04.55 Litanije su se molile u kući i u crkvi (u crkvi često i troglasno). Posebne melodije litanija bile su na "kvatre" i na procesiju na Markovu ("derogazioni"). Svaka litanija je imala svoju posebnu melodiju. I sda se u procesiji na Gospu od zdravlja pjevaju litanije.
1.06.50 "Sveta Marijo ... Majko prečista ..."
1.07.20 "Na jugo je vela crikva. A mi smo na zmorac..."
1.08.00 "U sve vrijeme godišta". Jedna kitica se pjeva standardnim napjevom, a druga posebnim nerezinskim.
"U ponoć se Boh rodil, bačvu vina utočil, sve pastiri napojil, i devicu Mariju." "Ne valja ni to!"
1.10.55 Koleda: "Dobre žene tvarda sira..."
1.12.20. Paola se raspituje o božićnjoj jutarnjoj. Sokolić priča o djetinjstvu, roditeljima, crkvi,
iseljenicima u Ameriku, povijesti, venecijanskoj vladavini ...
1.18.10 Priča o Božiću. "U sve vrijeme" je najvažnija pjesma.
1.18.50 "O Isuse spase naš" Antifona: "Uzveličao se kralj mironosni" "Hvalite sluge gospodnje"
1.20.00 Novije pjesme: "Veseli se majko Božja", "Radujte se narodi"
Ponovno: "Nebo daj oku zvijezdu visoku vidjeti"
1.22.50 U crkvici sv. Marije Magdalene nedjeljom su se okupljale žene i molile krunicu. O Božiću su kantale "Tri kralja jahahu" na posebnu melodiju.
1.24.10 Svatovske pjesme.
Gosp. Sokolić spominje snimanje svatovskih pjesmama koje su izvršili prije 30-ak godina djelatnici Instituta za narodnu umjetnost.
Svibanjska (na blagdan Maja, tj. Prvu subotu u svibnju): "Jive kosi livadu zelenu"
Svatovska: "Veselte se dvore junakove". "Lipa svaća" "Pejajmo van mladu nevesticu".
1.26.30 Priča o nerezinskoj pjesmi “Oj studenče” koja je ispjevana 1918. u Boki kotorskoj prilikom pobune mornara. Ispjevali su je nerezinski mornari na odsluženju vojnog roka tijekom slobodnog vremena. O tome je gosp. Sokoliću pričao Gašpić-Zorović kad su išli na ribe.
1.28.50 ”Oj studenče lipa diko naša”
Nastavak priče o nastanku te pjesme.
1.33.00 Mornarske pjesme. “Jedno jutro stala se divojka”
1.34.50 Priča o načinu pjevanja Isusova rodoslovlja na Božić.
