Snimanje repertoara KUD-a "Kapela" iz Šiljakovine (Zagrebačka županija) - ženska pjevačka skupina i tamburaški sastav. Šiljakovina, 2.03.2000.

KUD "Kapela" iz Šiljakovine (Zagrebačka županija): ženska pjevačka skupina i tamburaški sastav Šiljakovina, 2. 3. 2000. Snimio Vito Gospodnetić Popisnu listu izradila Naila Ceribašić (Na snimanju je, uz V. Gospodnetića i N. Ceribašić, bio prisutan i Tvrtko Zebec) DAT br. 3110 1. [2.00] Predstavljanje ženske pjevačke skupine: okuplja ih volja za pjesmom i društvom. Dugo pjevaju zajedno, još od mladosti. I danas, ali naročito u ranije doba pjevale su na svadbama, veselicama, pri okopavanju vinograda, za imendane i za rođendane svojih unuka. Muških članova nema, jer su većini pjevačica muževi umrli (samo su dvjema još živi), a "susedi ne smiju s njima ići". Jedna od pjevačica u mladosti je svirala beglajt i berdu. Otac joj je bio violinist, a i braća su bili svirači, pa je tako i ona znala zasvirati zajedno s bratom. Pritom su "radili smijeh" od nje. Budući da je u selu bilo malo glazbala (ukupno pet), razumljivo da su ta malobrojna glazbala svirali dečki. [5.25] Što ih čini izvornim, posebnim? Pjevaju pjesme koje su se pjevale nekada, u doba njihovih baka, melodije su od nekada i posve se razlikuju od današnjih. Mladi to ne bi mogli naučiti, a usto drže da one "zavijaju", od njih "beže" kad one počnu pjevati. Mladi pjevaju samo 1. glas, možda bi mogli pjevati i 2. glas, ali 3. glas ne mogu pjevati. Izvornom grupom čini ih i to da svaka može pjevati svaki od glasova. Ona koja pjeva 1. glas je vođa, 2. je poluglas i 3. je bas. Sve se starinske pjesme pjevaju na taj način. [7.20] Nekada se za Jurjevo pjevala pjesma "Faljen Isus i Marija". Danas se više ne pjeva niti se održava običaj. Pjevale su je mlade djevojke, djeca. 2. Falen Isus i Marija, ženska skupina, vodi Marica Buković [9.31-10.43] Falen Isus i Marija :|| darujte nas majko mila :|| ak' nas nete darovali :|| mi vam bumu sinka krali :|| pa ga bumu otpelali :|| med ružice fiolice :|| među rajske djevojčice :|| 3. Komentar otpjevane pjesme: ispustili su jedan stih. Stilovi u pjevanju i odijevanju se oblikuju po farama. Druge fare pjevaju na drukčiju melodiju. 4. [13.30] Predstavljanje pjevačica: Marica Buković, r. * (Kozjača 1938.), Ana Buković, r. Šandor (G. Hruševac 1936.), Marija Kovačić, r. Kovačić (Kozjača 1935.), Barica Kovačić, r. Vukašinec (Kozjača 1934.), Ljubica Šebek, r. Pukšić (1923.), Ana Kovačić, r. Turković (Kozjača 1947.), Ana Petričić, r. Matejčić (Kozjača 1941.), Slavica Gredelj, r. Đurašin (Šiljakovina 1950.) 5. Grana javora, ženska skupina, vodi Marica Buković [17.17-19.15] (pjesma koja se pjeva u najrazličitijim prigodama, pjevačice je pjevaju odmalena) Grana javora :||: grana javora cvala kraj mora :|| na njoj sedela :||: na njoj sedela 'tica malena :|| lepo pevala :||: lepo pevala da se ženim ja :|| 6. Zeleno je lišće borovo, ženska skupina, vodi Ana * [20.10-22.28] Zeleno je lišće borovo, borovo / zeleno je lišće, aj, borovo pod njim majčin sine bolovo, bolovo / pod njim majčin sine, aj, bolovo Često k njemu majka dolazi ... I u krilu grozdja donosi ... 'Oćeš li ga sine zobati ... Neću ti ga, majko, zobati ... Zutra ću ti, majko, umreti ... [haj, umreti] 7. Što se pjevalo na svadbama? [23.00] !8. Lepo ti je rano uraniti, ženska skupina, vodi Marica Buković [25.22-27.32] Lepo ti je rano uraniti :|| u predzorje, kad slavuji poje :|| slavuj viče: hajd' na vodu, milče :|| il' na vodu ili na livadu :|| na livadi bunar vode hladne :|| kraj bunara zeleni se trava :|| 9. Šetano kolo: "Alaj smo se sestale Brežanke", ženska skupina, vodi Marica Buković [28.59-30.02] (šetana kola izvodila su se na svadbama) Alaj smo se, alaj smo se sestale Brežanke / alaj smo se, alaj smo se sestale Brežank' baš ko da smo sve od jedne majke ... nema cveća kaj su jorgovani ... ni bećara kaj su nam Brežani ... 10. Pjevanje u tri glasa ostvaruje se tako da jedna pjeva 1. glas, dvije 2. glas i svi ostali 3. glas 11. Šetano kolo: "Staro pajne pustilo je granje", ženska skupina, vodi Marija Kovačić [31.54-32.57] (šetana kola izvodila su se na svadbama) Staro pajne pustilo je granje :|| ||: aj, neka, neka, neka, neka, koj me voli nek' me čeka :|| ||: mene dragi vodi na venčanje :|| ||: (h)aj, neka, neka, neka, neka, koj me voli nek' me čeka :|| 12. Šetano kolo: "Lepa seja kolo vodi", ženska skupina, vodi Marija Kovačić [34.54-36.33-36.59] (šetana kola izvodila su se na svadbama) Lepa seja kolo vodi / kolo vodi potajcuje kolo vodi, potancuje / na bećare namiguje ||: ne namiguj sejo na me / tvoje oči nisu za me :|| ||: biraj, biraj, ne študiraj / sebi para izebiraj :|| ||: para nećeš izabrati / cipele ćeš poderati :|| ||: okren' te se, poljub' te se / van iz kola mičite se :|| ||: ak' se nete poljubili / mi vas nemo van pustili :|| 13. Bećarska pjesma: "Lepo mi je, pa velim da nije", ženska skupina, vodi Marica Buković [38.36] (tekst koji je potom kazivan nije posve isti) Lepo mi je, pa velim da nije / već nikada kako mi je sada lepo ti je Bog djevojki dao / dok ne sklopi ruke s pred oltara a kad sklopi ruke s pred oltara / onda dobi svoga gospodara a kad dobi svoga gospodara / onda ne sme ni u crkvu sama pri matere bela i crvena / a pri dragom bleda i zelena pri matere medena kolača / a pri dragom batine i plača 14. Bećarska pjesma: "Djevojčice, djevojčice mala", ženska skupina, vodi Marica Buković [41.36-43.45] Djevojčice, djevojčice mala ||: ti si moje srce otrovala :|| Nisam znala, nit sam vjerovala ||: da sam tvoje srce otrovala :|| Nije znala ni u gori trava ||: da me moja draga zaboravlja :|| Nije znalo ni u gori cveće ||: da me moja draga ljubit neće :|| 15. Bećarske pjesme šaljivog su karaktera. Pjevali su ih uglavnom dečki, a znale su ih pjevati i cure. Sve se pjesme pjevaju u tri glasa. Ne pjevaju pjesme s dugim pripevima. 16. Procvala je lipa i topola, ženska skupina, vodi Jana Buković [45.28-47.12] Procvala je lipa i topola :|| ||: kud se šeće moj garavi lola :|| ||: garav lolo, garava mu i ja :|| ||: garava mu cijela familija :|| 17. Mladi ne znaju ukrašavati, "zakretatI", "pustiti i dići". Svaka od pjevačica ima svoju pjesmu. Ne leži svakoj počimalji svaka pjesma. Svaka se pjesma može pjevati u grupi, ali i solistički. Kao uspavanke ("tepanje") pjevali su mahom svete pjesme. 18. Sklopi blage očice, pjeva Marija Kovačić (držeći u zagrljaju djevojčicu koja prisustvuje snimanju; ta se pjesma pjevala kao uspavanka) [51.53] Sklopi blage očice / tu na krilu majčice koja sinka rodila / i djevica ostala 19. Božićna pjesma: "Poslušajte dušice", ženska skupina, vodi * [54.07-55.56] Poslušajte dušice / od Marije Djevice ||: koja sinka rodila / i djevica ostala :|| Nunaj, nunaj, pa nunaj / dragi sinko, daj spavaj ||: ja te 'oću zibati / tebi l(ij)epo pjevati :|| 20. Ružmarine moj zeleni, ženska skupina, vodi Marija Kovačić, a potom (posljednji dvostih) Marica Buković [57.15-59.18-1.00.10] (novija pjesma) Ružmarine moj zeleni / nemoj venuti ||: ja ću tebe do jeseni / možda trebati :|| Sreto' dragu na bunaru / suznim očima ||: ja je pitam: što je tebi / što si žalosna :|| Ona meni odgovara: / nemam dragoga ||: sve se cure poudale / ostala sam ja :|| Ja joj dadoh prsten zlatni / i poljupca dva ||: ona meni odgovara: sad sam tvoja ja :|| 21. Navođenje još nekih novijih pjesama. Potom o posebnosti pjevanja u određenoj fari. 22. [1.01.50] Vlado Čeholić, umjetnički voditelj društva: KUD "Kapela" utemeljeno je 1995., a registrirano 1996. Temelj i bazu društva čini ženska izvorna skupina. Usto, imaju tamburašku sekciju i podmladak s tri sekcije te veliki ansambl gdje su objedinjeni plesači (stari u prosjeku 20-ak godina), pjevačice i tamburaši. Umjetnički voditelj društva i voditelj tamburaša Dražen Lučan istražuju na terenu. Pjevačice su prirodno nadarene, imaju Bogom dani glas i način pjevanja koji je autohton za to podneblje. S njima ne treba puno raditi. Njih samo treba naučiti i prilagoditi za scensko izvođenje: da se drže ravno, da se lijepo nasmiju, da ih je lijepo vidjeti, da se adekvatno obuku u stare originalne nošnje. Kad su u nošnji izgledaju kao da ste ih uzeli prije 100 godina i stavili na pozornicu, toliko su izvorne. Društvo redovito sudjeluje sa svojim programom na gradskoj smotri grada Velike Gorice. Imaju jedinu vokalnu skupinu na području grada. Prošle godine imali su dobar i zapažen rezultat, što je rezultat rada, jer rade tijekom cijele godine, a ne kampanjski. Sigurno i temeljito rade, sve pjesme koje pjevaju su nađene na terenu. Na probe dođu sa pjesmama kojih se sjećaju od svojih baka, potom iskristaliziraju ono što je za to podneblje najautentičnije. I umjetnički voditelj ide po terenu - po selu k starijim bakama i djedovima i pita ih što se pjevalo kad se kosilo, želo, kad se kopao vinograd. Oni mu kažu koju riječ, malo zapjevaju, pa onda on snimku pusti ženama na probi, pa probaju dok pjesma ne sjedne. Za sljedeću smotru pripremaju scensku prilagodbu običaja žetve. Materijal je pripremljen, samo se moraju dogovoriti oko riječi i melodije. To pjevačice sve znaju, samo su zaboravile. To su pjevale njihove mame i bake. Kad budu čule melodiju, brzo će se prisjetiti ... Puno se još na terenu sazna. Dosta temeljito rade taj posao, tako da su i rezultatu tu. 23. [1.08.10] O dozivanju s brega na breg: nisu se dozivale pjevanjem (ojkanjem), nego su se zvale i sastajale, pa zajedno pjevale 24. O pjevanju u drmešu: jest se i pjevalo 25. Staro sito, tambure, instr. [1.10.55-1.11.50] 26. Staro sito (iznova), tambure, instr. [1.12.10-1.13.04] !27. Bukovićeva polka, tambure, instr. [1.13.57-1.15.21] (to je "radni naslov" te polke koju su zadnji svirali tamburaši iz zaselka Bukovići) 28. Vukomerički drmeš, tambure, instr. [1.15.45-1.17.52] 29. Predstavljanje svirača: Zajedno sviraju 1,5 godinu. Ranije nisu svirali zajedno. Sviraju samo u okviru društva, a ne i kao samostalni sastav - vjerni su društvu. Učili su svirati u osnovnoj školi u Velikoj Gorici kod prof. Branka Puhmajera. Dražen Lučan (1969.) - bas, svira sve vrste tambura (počeo je s primom u 6. razredu osnovne škole kod prof. Puhmajera). Svirao je potom u više KUD-ova ("Sloboda", "Turopolje") i u jednom bandu. To mu je ljubav, zadovoljstvo i sreća. Siniša Hećimović (1974.) - beglajt, svira 1,5 godinu, a ranije je svirao klavijature u nekom bandu. Sviranje mu je zgodan hobi. Josip Lučan (1972.) - brač I, svira od 5. razreda osnovne škole (i on kod prof. Puhmajera u ondašnjoj školi "10. lipnja", a današnjoj "Jurja Habdelića"). Dražen ih je iznova okupio prije 1,5 godinu. Dražen Bratušek (1969.) - prim I, također je svirao s Draženom još u osnovnoj školi u Gorici. Prof. Puhmajer usadio im je ljubav za tambure. U ono doba bila je tradicija da dečki iz Šiljakovine kao jednu od školskih slobodnih aktivnosti odaberu tambure. Dražen Bratušek od kraja osnovne škole do prije 1,5 godine nije svirao, dijelom i stoga jer je išao u školu u Zagrebu. Stjepan Matković (1971.) - prim II, također je počeo kod g. Puhmajera. Sada je u KUD-u iz zabave. Franjo Rak (1973.) - brač II, sasvim je slučajno u KUD-u. Doveo ga je Siniša, njegov prijatelj još iz školskih dana. Prviput je dakle tamburu uzeo u ruke prije 1,5 godinu. Njegovi kod kuće proglasili su ga najprije antitalentom, da bi se potom i oni zainteresirali za ono što vježba kod kuće. Zahvalan je Draženu Lučanu koji ih je okupio. Bas i baglajt u sastavu posuđeni su od škole "Jurja Habdelića" iz Velike Gorice, s kojom tijesno surađuju, dok su preostale tambure vlasništvo KUD-a. U KUD-u imaju i tri podmlatka djece od 1. do 8. razreda (80-oro djece) te 9 tamburaša podmlatka. Svoj sadašnji repertoar našli su na terenu, nisu ga učili u školi. Teško je naći stare muzikante koji poznaju starinski repertoar. Stari muzikanti svirali su u sastavu prim, bas, beglajt i harmonika, a još stariji imali su 2 violine, beglajt i bas. U sadašnjem sastavu veoma im manjka barem jedan violinist (kako bi authothono zvučali), a rado bi imali i basicu. 30. Turopoljski drmeš, tambure, instr. [1.29.35-1.30.53] 31. Dražen Lučan: Turopoljci su uvijek bili plemenitaši, imali su puno zemlje oko Šiljakovine. Njihovi pak preci bili su kmetovi. To je ostalo i do danas - Turopoljci ih nazivaju Brežanima i odnose se prema njima svisoka. Postoje doduše ipak i neke sličnosti u glazbi s Lomnicom i Mraclinom, za čije su mještane u prošlosti radili, bili im sluge. Svoj lokalni identitet vezuju ne uz Turopolje, nego uz Vukomeričke Gorice. 32. Ejnzerica, tambure, instr. [1.35.10-1.35.59] (prekinuto, loša izvedba; to tek uvježbavaju) [Budući da je umjetnički voditelj skupine iz Hrvatskog zagorja, iz Konjšćine, skupina priprema koreografiju s tog područja u kojoj će se naći i ejnzerica] 33. Šetana kola (npr. "Alaj smo se") izvodila su se nekada i uz instrumentalnu pratnju. 34. Bunjevac, tambure, instr. [1.37.18-1.38.55]