Prikupljanje građe za CD Hrvatska - Lanišće, Škamnice

Institut za etnologiju i folkloristiku - Zagreb Fonoteka Prikupljanje građe za CD Hrvatska - Lanišće, Buje broj koluta snimili popisnu listu izradila Naila Ceribašić Mojca Piškor 3101 Joško Ćaleta Vito Gospodnetić red. podatak o snimku pjevač, kazivač vrijeme i mjesto napomena br. snimanja ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------ ženska vokalna skupina "lanišće" Lanišće, zgrada općine Lanišće 5. veljače, 2000. 1. Razgovor 01:40 - predstavljanje pjevačica Irena Šverko r. Medica (Podgače, 1963.), prvi glas Mirjana Vratović (Podgače, 1964.), prvi glas Branka Grbac (Lanišće, 1965.), počimalja (prvi glas) Anita Buždon (Lanišće, 1967.), drugi glas Anita Cesar r. Grbac (Pula, 1963.), drugi glas - o vokalnoj skupini - pjevaju zajedno od osnovne škole (od 1976.), počele na inicijativu učiteljice glazbenog Mladenke Cotić-Šverko koja je porijeklom iz Lanišća - učila ih je Anđela Poropa iz Lanišća - sedamdesetih godina te 1994. sudjelovale na MSF u Zagrebu - neko vrijeme nisu pjevale zbog školovanja izvan Lanišća - repertoar koji nisu naučile od Anđele Poropa, naučile su sa kaseta koje su dobile od Renata Pernića s Radio Pule - nastupaju na regionalnim smotrama u Istri - u sredini u kojoj žive neki ljudi gledaju s podsmjehom na njih, zbog toga što su oženjene, a putuju po Istri i pjevaju - Anđela Poropa znala je pjevati i prvi i drugi glas te ih je "uštimavala" - napjeve su pojednostavnile - stare žene su bugarile (način pjevanja na Ćićariji); njihov način pjevanja je bio više "otegnut" - one su te pjesme pojednostavnile tako da su ubrzale, jer im je tako lakše pjevati i razumljiviji je tekst - misle da je na taj njihov način pjevanja utjecala glazba koja se emitira medijima - svoj stil pjevanja uvjetno bi nazvale "modernim bugarenjem" - pokušale su uvesti u pjevanje nekoliko novih djevojaka, ali su one ubrzo odustale - stariji muškarci su znali bugariti, ali nikada javno - općina Lanišće poznata je po dobrim pjevačima - o pjevanju u crkvi - svi počinju pjevati u crkvi, i muškarci i žene - tri puta godišnje pjeva se misa po starinski - o istarskoj ljestvici - posebna je, i mora se rasti s njom, da bi se moglo pjevati; mora "ući u uho" - o podjeli glasova - počimalja kojoj se pridružuju prvi i drugi glas - u ovoj skupini 3 prva glasa i 2 druga - o pjevačkim skupinama u drugim mjestima općine - prije dvadesetak godina poznate su grupe iz Brgudca, Podgača, Prapoča, Bresta i Lanišća - mjesta se razlikuju po dijalektu - neka su čakavska, a neka kajkavska (utjecaj Slovenije ?) - oni koji govore kajkavskim dijalektom u pravilu imaju vokalne skupine (iznimka je Brgudac, gdje se govori čakavskim dijalektom) - o broju pjevačica u grupi - prije uglavnom manje skupine, od 3, 4, najviše 5 pjevačica 2. Pjesma Branka Grbac (Lanišće, 1965.), počimalja 13:48 Što si zvizdo za gore delajla(j) Što si zvizdo za gore delajla(j) Joj, što si zvizdo, što si zvizdo za gore delajla(j) Oj, mladost moja(j). Gledala san čuda velikojga(j) Joj, gledala san, gledala sam čuda velikojga(j) Oj, mladost moja(j). Kad i sestra brata sprodajajla(j) Joj, kad i sestra, kad i sestra brata sprodajajla(j) Oj, mladost moja(j). Prodala ga za dva lakta platna(j) Joj, prodala ga, prodala ga za dva lakta platna(j) Oj, mladost moja(j). 3. Pjesma Branka Grbac (Lanišće, 1965.), počimalja 18:28 Što si zvizdo za gore delajla(j) - ponovljena snimka - tekst kao broj 3 4. Pjesma Branka Grbac (Lanišće, 1965.), počimalja 24:20 Navrh gore jedno drivce visoko 26:21 Navrh gore jedno drivce visoko, visoko Navrh gore jedno drivce visoko(j). Pod njimi je posteljica jod stakla, jod stakla Pod njimi je posteljica jod stakla(j). Na njoj spava moje milo drajnajgo, drajnajgo Na njoj spava moje milo drajnajgo(j). Zbudil bin je ma ne moren jod mila, jod mila Zbudil bin je ma ne moren jod mila(j). 5. Razgovor 26:24 - neke pjesme koje pjevaju bile s duže (s više kitica), ali su ih one skratile za potrebe nastupa - kad su starije žene bugarile, nije se nikad razaznavalo kada točno počimalja počinje pjevati, jer se počimalo vrlo tiho - one su sada to promijenile - pjevanje uz običaje - pretpostavljaju da se isključivo bugarilo, no danas se pjevaju druge pjesme - kraće su ljudi na polju, prije kad su ljudi odmarali od posla u polju onda su i zapjevali, no danas više ne - običaj kolendavanja - koledvaju uglavnom muški, bugare "Bog se rodi", ali iako pjesma ima više kitica otpjevaju samo prvu - ponekad znaju stati na mjestu u selu gdje ih se može dobro čuti, pa zapjevaju cijelu pjesmu, ali to je vrlo rijetko - pjesma U se vrime godišta - pjevačice kažu da pjevaju tu pjesmu "vjerojatno kao i svi drugi" 6. Pjesma Branka Grbac (Lanišće, 1965.), počimalja 31:18 U se vrime godišta 31:52 U se vrime godišta mir se svijetu navješta porođenje djetića od djevice Marije. 7. Razgovor 31:52 - glazba u vrijeme poklada - svira se na harmonici, polka, valcer (utjecaj Slovenije) - pjevaju se razne pjesme, većinom dvoglasno, a ako pjevaju i muškarci onda i u više glasova - što pjevaju kad se nađu - bugare, ali pjevaju i druge pjesme 8. Pjesma Branka Grbac (Lanišće, 1965.), počimalja 34:48 Zabučale gore 36:00 Zabučale gore, zašumeli lesi oj, mladosti moja, kam si šla oj de si, oj, mladosti moja, kam si šla oj de si. - slovenska pjesma - nije bugarenje 9. Pjesma Branka Grbac (Lanišće, 1965.), počimalja 37:30 Divojka je rublje prala 38:42 Divojka je rublje prala rublje joj se bijeli. Mlado momče konja jaše pa(j) se na nju smije. Peri, peri, djevojčice Bog daj bila moja. Z mlikon bi se jumivala da(j) bim lepša bila. 10. Pjesma Branka Grbac (Lanišće, 1965.), počimalja 40:37 Divojka je rublje prala 42:30 - isti napjev kao 9., ali više kitica Divojka je rublje prala rublje joj se bijeli. Mlado momče konja jaše pa(j) se na nju smije. Peri, peri, djevojčice Bog daj bila moja. Da bin znala i po čemu ja(j) bin tvoja bila. Z mlikon bi se jumivala da(j) bim lepša bila. Čizmice bin potkivala da(j) bin višja bila. 11. Pjesma Branka Grbac (Lanišće, 1965.), počimalja 43:23 Sunce sije med dvima gorama 46:16 Sunce sije, drajgoj, sunce sije, drajgoj, sunce sije, drajgoj, med dvima gorama(j). Junak sjedi, drajgoj, junak sjedi, drajgoj, junak sjedi, drajgoj, med dvima ljubama(j). Perva mu je, drajgoj, perva mu je, drajgoj, Perva mu je, drajgoj, na ruki zaspala(j). A ta druga, drajgoj, a ta druga, drajgoj, a ta druga, drajgoj, š njim se razgovara(j). Juzmi mene, drajgoj, juzmi mene, drajgoj, juzmi mene, drajgoj, ki nisam zaspala(j). Neću te ja, drajgoj, neću te ja, drajgoj, neću te ja, drajgoj, ponudna divojko(j). Ponudnice, drajgoj, ponudnice, drajgoj, ponudnice, drajgoj, sve su prokletnice(j). 12. Pjesma Branka Grbac (Lanišće, 1965.), počimalja 51:26 Gora se sa gorom razgovara Gora se sa gorom razgovara Joj, gora se sa, gora se sa gorom razgovara(j) Kako si mi... - prekinuto zbog preniske intonacije 13. Pjesma Irena Šverko r. Medica (Podgače, 1963.), 52:30 Gora se sa gorom razgovara počimalja 54:26 Gora se sa gorom razgovara joj, gora se sa, gora se sa gorom razgovara(j). Kako si mi, goro, zimovala, joj, kako si mi, kako si mi goro zimoval(j). Bura mi je zibarinka bila, joj, bura mi je, bura mi je zibarinka bila(j). Zibala me jod gore do mora, joj, zibala me zibala me jod gore do mora(j). 14. Pjesma 55:42 Cviće moje ja bi tebe brala 57.26 Cviće moje, ja bin tebe brala, cviće, cviće moje, ja bin tebe brala. Ali ne znam kome bin te dala, ali, ali ne znam kome bin te dala. Dala bin te mladome mornaru, dala, dala bin te mladome mornaru. Koji plovi po plavom Jadranu, koji, koji plovi po plavom Jadranu. 15. Razgovor - o samačkom pjevanju - nije postojalo, uvijek najmanje dvije osobe - o glazbi koju vole slušati na radiju - o ča-valu - Gustafi, Livio Morosin, Šajeta, Tamara Obrovac... - o iskustvima vezanim uz neformalni dio Međunarodne smotre folklora u Zagrebu - o programu Radio Pule vezanom uz istarsku glazbu, emisije Renata Pernića - o ženama sviračicama - ne postoje - o instrumentima - cindra, mih, vidalice - nema roženica - o učiteljici koja ih je potaknula da pjevaju - Mladenka Cotić-Šverko - o načinu na koji ih je podučavala Anđela Poropa Gunjci iz Lovrečice Škamnice (općina Umag) u kući Antona Zakinje, 5. veljače, 2000. 1. Razgovor 1:05:14 - Antun Zakinja najavljuje repertoar koji će izvoditi - uglavnom stariji plesni repertoar - načini rekonstrukcije starije prakse - razgovor sa starijim ljudima - neki od podataka pronađeni u arhivima i muzejima u Kopru i Trstu - knjiga Claudio Mogliani - Canti dei populo triestino (?) - zapisi Roberta Stareca, Renata Pernića - stari plesovi koje su rekonstruirali (ima ih 5, ali ovom prilikom spominje samo jedan) - pic polka, - o gunjcima iz mjesta Fiorini, Triu Kras - mlađi svirači obrađuju uglavnom slovenske pjesme - jednostavnije su - o festivalu u Roču - 1999. jubilarni deseti festival - naziv sastava - gunjci, - stari ljudi su taj sastav zvali i zigozajni zbog cik-cak (zig-zag) pokreta gudalom prilikom sviranja - predstavljanje svirača Valter Veronese (1981.), dvostruni bas Branislav Stambolija (1982.), klarinet Anton (Nino) Zakinja (1949.), triestina red. podatak o snimku pjevač, kazivač vrijeme i mjesto napomena - na početku nisu imali bajs, pa su umjesto njega imali puhački bas - upotrebljava termine "etno" i "folklorna" glazba - etno - staro, izvorno, karakteristično za taj lokalitet - folklor - umjetna tvorevina, koreografirano, nije jednostavno kao što je to prije bilo, već je interpretirano 2. Svirka 1:18:42Polka fiorinesa 1:20:44 - naziv dolazi od mjesta Fiorini, otkud su bili gunci koji su ju prvi (?) svirali 3. Svirka 1:22:20Šete-paši 1:24:08 - sviraju ga onako kako se u njihovom kraju izvodio (plesao) 4. Razgovor s Antonom Zakinjom 1:24:10 - o mogućim kombinacijama instrumenata u gunjcima - violina, čak i sopela - namjeravaju uključiti sopelu u svoj sastav - o instrumentima - sopile, nisu postojale - mih neko kratko vrijeme - vidalice da; šurle ne - najčešći instrumenti - violine, bajsi, drveni klarineti, mih - od 1900. dolaze harmonike - jedan od Plonerovih sinova oženio je ženu iz tog kraja - pridonjelo popularnosti harmonike - danas nema violinista - svira samo Otavio Štokovac - dijelom i zbog toga što treba više vremena da se nauči svirati 5. Svirka 1:28:42Mafrina 1:30:31 6. Razgovor 1:30:31 - o prigodama za ples i svirku - svatovi - dani svetaca zaštitnika - fiera je lokalni naziv - svirači koji su svirali su bili plaćeni, ali od toga se nije moglo živjeti - nedjeljom nakon mise neformalna okupljanja, pjevanje i svirka - žene kao sviračice u guncima - nisu postojale, zato jer su bile zauzete kućnim poslovima - o pjesmama koje se pjevaju uz pratnju gunca - najstarija na koju je naišao u literaturi - Marietta sulla finestra - notirana 1827. godine - 7. Pjesma uz harmoniku Anton Zakinja (1949.) 1:37:43Marietta sulla finestra pjeva i prati se na harmonici 1:39:54 - harmonika je is Castel Filarda - napravljena i kupljena 1972. godine - harmonika in F Marietta sulla finestra la si sentiva male mene la in ospedale che la si guarira mene la in ospedale che la si guarira. In ospedale Marietta papa la va trovare Marietta come vale? Papa la mi va mal, red. podatak o snimku pjevač, kazivač vrijeme i mjesto napomena br. snimanja ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------ Marietta come vale? Papa la mi va mal. Mandate chiamare lo sposo che prima di morire che prima di morire vorrei parlare con lui, che prima di morire vorrei parlare con lui. Lo sposo e arrivato si messo a fianco a letto col bianco faccoleto siam esso sospirar, col bianco faccoleto siam esso sospirar. Sospira, sospir', amor mio hora te abandono vado nell altro mondo la su ti aspetero, vado nell altro mondo la su ti aspetero. 8. Pjesma uz harmoniku Anton Zakinja (1949.), 1:43:18Tutte le belle vedo pjeva i prati se na harmonici 1:44:33 Tutte le belle vedo non vedo mai la mia sei vado in osteria e la mi vien trova, sei vado in osteria e la mi vien trova. E la mi vien trovare e la me paga un quarto e mi ge pago un altro per far ge la vede, e mi ge pago un altro per far ge la vede. O cara mia fargnocula stasera non signocola stasera non signocola niente di quela far, stasera non signocola niente di quela far. 9. Pjesma uz harmoniku Anton Zakinja (1949.) 1:47:23Se son palida di sera pjeva i prati se na harmonici Se son palida di sera e l' amor che mi tormenta quando poi sero contenta miei colori ritornera, Caro amor fas... ritorniamo i nostri amori tutta colpa siamo soli che si abbiamo abandonar Cara mama con patite se qual.... *** treba transkribirati tekst do kraja i provjeriti tekstove prethodnih pjesama 10. Razgovor - o ča-valu - Morosin i Marušić, Gustafi, Šajeta - mladi (Veronese i Stambolija) neformalno izvode repertoar ča-vala - o pokladama - povorke, spaljivanje pusta, svirka i pjevanje u povorkama red. podatak o snimku pjevač, kazivač vrijeme i mjesto napomena br. snimanja ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------ - o limenoj glazbi u Lovrečici - Veronese i Stambolija sviraju u njoj - svaka obitelj ima bar jednog člana koji svira u limenoj glazbi 11. Svirka (gunjci) Valter Veronese (1981.), dvostruni bas 1:54:36Sotiš Branislav Stambolija (1982.), klarinet 1:56:03 - stari su ga zvali cotić Antun Zakinja (1949.), triestina - ples u parovima - nakon svirke Zakinja opisuje ples 12. Svirka (gunjci) 1:58:20Pic polka 2:00:11 - sviraju kao što je limena glazba u Bujama svirala 1952. godine (rekonstruirano iz nota) - Zakinja opisuje ples 13. Svirka (gunjci) 2:01:13Valcer *** nije snimljeno do kraja zbog nedostatka vrpce NASTAVAK NA MGTF. 3102