Institut za etnologiju i folkloristiku - Zagreb
F O N O T E K A
DAT tape br: Snimio i popisnu listu izradio:
3092 Joško Ćaleta
red. podatak o snimku pjevač, kazivač vrijeme i mjesto napomena
br. snimanja _________________________________________________________________________
GAGGENAU, 30.10.1999. Večer Hrvatske narodne baštine, u organizaciji Hrvatske kulturne zajednice iz Gaggenaua; gost večeri - predavač Joško Ćaleta s temom "Glazbeni folklor u Hrvata"
ABS time
Predavanje Joška Ćalete nije snimljeno, snimljen je ostatak programa večeri u kojemu su predstavljene glazbeno-folklorne vrste i hrvatska folklorna glazbala te zabavni dio večeri u kojemu su svirali Antun "Tunja" Oršolić i njegov klavijaturista. Snimljeno kao primjer načina na koji se zabavljaju naši radnici na privremenom radu u Njemačkoj.
Drugi dio večeri započeo je guslar Vlado Mikulić koji sebe naziva "Guslar u tuđini", 30 godina živi u Njemačkoj i gusli po cijeloj Njemačkoj. Gusli dio pjesme o Vili Grabovčevoj
Nema lipše divojke na svitu
što u crkvu ulazi na Ščitu.
Ni djelića rođena od mame
od kako je naše lipe Rame.
Nit je lipša rođena u puku
ni u jednom turskom pašaluku.
Pričalo se sve do Sarajeva
što je bila diva Grabovčeva.
Cura zgodna prirodne ljepote,
za koju je smrt nemila ote.
Jer poginu udarom kanđara,
od Kopčića turskog zulumčara.
Polovinom trinajstog stoljeća
pa se narod i dan danas sjeća.
Pa gdje ova ljepotica bila
i svoj kalež pelinom ispila.
Zbog moralne kršćanske vrline
navrh Vrana visoke planine,
dvadesetu dohvati godinu,
dopadne se jednome Turčinu.
Koji želi pod svaku cijenu,
sebi divu uzeti za ženu,
jer je bila vrsna ljepotica
a po zvanju vlaška čobanica.
Ćerka Luke, Zukićeva kmeta,
koji neće Turčina za zeta,
već da traži muslimanku ženu,
u begovskom rodu i plemenu.
Ali Turčin ni za što ne haje,
već sa divon nasilno pristaje,
prvi susret bio je adresa,
ja sam Tahir Kopčić sa Kupresa.
Sin bogatog Đafer Kopčić bega,
od ... najbogatijega,
pa me babo odgoji jedinca,
kao mlada sultanova princa.
Pa me sada oženiti želi,
da se cilo begovat veseli,
begovicu muslimanske vjere
hoće ih u babe i matere.
Slušaj dive, ti si cura fina
kakve nema Turska carevina,
sve sam blago proša do Irana
al' ne vidje zgodnijeg mi sana.
Nit' vlahinje, niti muslimanke,
kao tebe vlahinje čobanke,
tvoje lice i garavo oko,
u srce mi utoni duboko.
Pa ti želim mušterija biti,
i ugovor s tobom napraviti.
Kad je diva razumila bega,
mušteriju prvog iza bijega,
i njegovu udvaračku temu,
za nju nije tražila dilemu,
već Turčinu drekne gromoglasno,
oj Turčine, sve je meni jasno.
Da me voliš i za menom žudiš,
da mi svoju pravu ljubav nudiš.
Sve što ljubiš nisu strašni grisi,
ali beže moje vire nisi.
Ti si Turčin a ja sam krščanka,
zato doće ne može do braka.
Daljnji tok priče je ispričao sam guslar...
DOMOVINO PUNA SU TE USTA...
Domovino puna su te usta
bez tebe je moja duša pusta.
Mora san te davno napustiti,
pola vijeka u tuđini biti.
Dođe vrime evo hvala Bogu,
da se opet tebi vratit mogu.
To su bile dugo moje želje,
da posjetin svoje prijatelje.
Dragi narod svoga rodnog kraja,
i Hrvatskog molog zavičaja,
gledam ovaj narod oko sebe,
domovino samo poznam tebe.
Tvoja polja i visoke gore,
naše rijeke i Jadransko more,
moja mladost u tuđini osta,
bez Hrvatske tužan život posta.
Proklet bio tko je krivac tome,
pa napravi bol u srcu mome,
komunisti Vi prokleti bili,
Hrvatski ste narod progonili.
Domovino, moja mila mati,
teško žive bez tebe Hrvati,
jer na svijetu države ne ima,
ko što lijepa naša Domovina.
Svaki Hrvat s tobom se ponosi,
kud god ide u srcu te nosi,
i tako će sve biti do vijeka,
dok ne bude Hrvatskog čovjeka.
Guslar se zahvaljuje publici na pažnji koju mu je pokazala prilikom njegova guslanja.
Domaćini (Ankica Šojat) zahvaljuje mu se na njegovu trudu i odazivu za ovu večer a publika ga poziva na bis.
PEČALBARSKA
Poslušajte roditelji stari
kako živu vaši pečalbari,
koje prije trideset godina,
u svijet posla Jugo tvorevina.
Da zarade amo mirovinu,
i vrate se š njom u domovinu,
da imaju potporu devize,
u slučaju ekonomske krize.
Mi smo bili traženi od stranca,
od Francuza, Njemca i Švicarca,
i ostalih zapadnih država,
i dobili posao i prava.
A mi smo ti svakon poslu vični,
i na radu radnici odlični,
te kroz ovo naše inozemstvo,
svuda naši imaju prvenstvo.
Kao svjetski radnici najbolji,
ali nam se želja ne ispuni,
mnogi ljudi, kako ste i čuli,
na radnom su mjestu poginuli.
Još je više radnih invalida,
čije rane nitko ne izvida.
Naša djeca sve do Amerike,
uče tuđe škole i jezike,
u koje su polagali nadu,
da će amo ostati na radu,
sad padaju kao lišće s grana,
napuštaju daljnja školovanja.
Dok ovako stanje rezoniram,
na svu svoju braću apeliram:
Rasijana braćo po tuđini,
vratimo se majci Domovini.
Očistimo zemlju od korova,
i svoj život počnimo iznova.
Na baštini svojih pradjedova,
zemlja nam je puna blagoslova.
Očistimo čitavu ravnicu,
i posijmo ječam i pšenicu,
preko šuma i masivnih brda,
od ovaca razmnožimo krda.
Uzorimo zelene livade,
i sadimo mlade vinograde,
nećeš dumat po čitave noći,
Bože mili, kad će prvi doći.
Sa svoje se grude ne raseli,
već se u njoj raduj i veseli.
S bratom češ se svojim posvađati,
a sutra ćeš sa njim zapjevati.
Ako nisi u životu snažan,
uz svog brata opet si kuražan,
tuđa zemlja puna je miline,
ali nema majčine topline.
Amo stranca nostalgija peče,
a ponekad i suza poteče,
zaželi se i otrovne zmije,
a ne svoga roda i nacije.
Najava pjevanja hercegovačke gange (grudski napjev) - obitelj Marić iz Baden-Badena rodom iz Gruda. Pjevaju samo muž i žena tako da zvuči neobično, on počima i pjeva napjev a ona ganga, u razgovoru s njima saznao sam da često dok putuju svojim Mercedesom znaju zagangati da prikrate vrime...
Tekst je vrlo nerazumljiv, samo se fragmenti razumiju i mogu transkribirati, stoga se ovom prilikom ne želim s time pozabaviti.
Pjevaju desetak dvostihova na nekoliko načina (kratka ganga).
Demostracija sviranja na samici-kuterevki, svira svirač (Pavičić) iz folklorne skupine iz Gaggenaua.
Demostracija sviranja na lijerici, svira isti svirač (Pavičić) iz folklorne skupine iz Gaggenaua.
Demostracija sviranja na šargiji (Tadić iz srednje Bosne - iz žepča).
Demostracija sviranja na dvojnicama (Tadić iz srednje Bosne - iz žepča).
ZABAVNI DIO VEČERI Antun Tunja Oršolić
Repertoar koji je pjevao Tunja uz pratnju svojega klavijaturiste je bio vrlo šarolik- Tunja je rodom iz Bosanske Posavine iz Tolise (naglasio je to u predstavljanju) svoj izvorni repertoar, pjevanje Bosanske Posavine izvodi izvrsno, uz pratnju šargije koju također izvrsno svira. No problem je u tome šro on "tezgari" po Njemačkoj pa smatra da treba svirati i stare evergrine, šlagere i normalno današnje hitove. No to mu ne ide i po meni to je bio potpuni promašaj večeri. Skoro cijeli program je sniman a ja ću navesti naslove pjesama koje je otpjevao:
Dok palme njišu grane (Dubrovački trubaduri) (krivi upadi između sola i pjevanja - nemoguće za plesanje) publika je ipak strpljiva
Zbog jedne divne crne žene - (Kićo Slabinac) isti problemi, intonativno loše...
Propivat će Slavonija, stara mati žita i šuma... (Slavonska "tamburaška") užasna interpretacija neusklađena s kompjeterski programiranim bubnjevima
... nastavlja se u potpuriju Aoj meni, Marice divojko - Marica kolo
... Vesela je Šokadija, kad tambura šorom svira - Šokačko kolo
... Kad čujem tambure, tamburice glas (Aj ca vinca, ca)
... Samoborci piju vino z lonci (polka)
... Joj mene joj, črleni lajbek moj (Hrv. Zagorje)
... Hrvatskoga roda sin (Domovinska)
Komentari na Posavinu i njenu zauzetost - pšrodanost kako on to komentira.
Sred behara pisme cvijeta - sevdalinka uz pratnju zvukova harmonike u najgoremogućem izdanju začinjeno pasažima i "usitno"
Bosa Mara, Bosnu prigazila - nastavlja se u istom raspoloženju
Puni vjetre malo sa Neretve - pjesma iz Hercegovine, isti stil... tekst kaže:... pa rastiraj SFORCE po Mostaru - aludira na vojnike SFORA koji nisu dobrodošli u Mostar
PAUZA - u pauzi Tunja je uzeo šargiju i uz pomoć Đure Marića iz Marića zapjevao niz pjesama iz Posavine
Migni, migni, namigni...
Zna se lola uvik snaći pa si lipih cura naći...
Često puta sanjam moju Bosnu (Bosno moja širi ruke)...
Kućo moja kućo ostarjela, kućo moja još neprežaljena...
Zapivaj nam hrvatski mladiću, živio nam Ante Paveliću - (Pit, ću, pit ću i pit ću)... nabraja sve ustaške velikane, (spominje i Antu Parađika), izgleda da napačeni narod Bosanske Posavine povlači staru politiku da bi ostvarilo svoje planove, završava tekstom: Ne daj sine svoje Domovine od Sutle do Drine!
NASTAVAK PROGRAMA: Ako odem prijatelji na grobu mi pjevajte vi (Zlatko Pejaković)
Neka se drugi raduju (Oliver)
Dabogda te voda odnjela (noviji hit)
Samo korak do sna (Latino?!?)
Pitaj Boga gdje si bila (Latino)
Joj, Ano, joj Anice, ne na kišu bez kabanice (tamburaška - Dukati)
Otvor' ženo kapiju, man' se očenaša (Škoro) potpouri
Širok šorom blato je... (tamburaška)
I dođi lolo, šalaj, doveče
Bećarska (Kićo Slabinac)
Oj ti vilo, Velebita
Marjane, Marjane, ča barjak ne viješ
Spustila se gusta magla iznad Zagreba (vojska Poglavnikova)
Korak ide za korakom, mlad' ustaša za barjakom (Istrčale zagrebačke frajle)
Evo zore, evo dana, evo Jure i Bobana
parole o Hrvatskoj; vratimo se doma ...
Oj cvikni pritisni, materinoj nevisti ( napjev, splet napjeva po Posavski ali uz pratnju sintesajzera, ritmički neusklađeno, pleše se kolo koje ne podsjeća na naša kola, dugi blok koji opet završava s porukom da se Posavina neće nikom pokoriti...)
Pjevaj mi pjevaj, sokole (opet iz krive intonacije) potpouri
Herceg-Bosno u srcu te nosim
Večeras je naša fešta ( ko ne piva taj za živit nije)
Seoska najveća sam lola ja
I mi smo šokci, šokački momci
Slavonsko - šokačko kolo (instrumental)
Do kraja programa otpjevali su još nekoliko pjesama (nije snimljeno)