Institut za etnologiju i folkloristiku - Zagreb*
F O N O T E K A
____________________________________________________________________________
BROJ VRPCE SNIMILI: RKP. ZBIRKA DAT walkman
2874 Ruža Bonifačić i Damir Kremenić
____________________________________________________________________________
RED BR. PODATAK O SNIMKU PJEVAČ, KAZIVAČ VRIJEME I MJESTO SN.
____________________________________________________________________________
TRADICIJSKO PJEVANJE I KAZIVANJE NA OTOKU KRKU
GRAD KRK, 19.10.1997.
MARIJA FRLETA (K, 1933) r. UDINA po ocu n. UDINA PEPIFANTI, po majci UDINA ALGHAROTTI, cvjećarka, njezini stariji bili vinogradari; suprug IVO FRLETA aktivni kulturni radnik, posebno na području klasične glazbe
GIULIO UDINA (K, 1911), stric od Marije F.
1. Pljesak (završetak priredbe u povodu Limene glazbe Krka); dalje razgovor s Marijom Frletom
2. O velikoj evakuaciji 1948. - ponuda bila ili primiti jugoslav. državljanstvo ili odlazak u Italiju, o teškom životu Krčana Talijana u Italiji; nekoko ih ostalo kao
strani državljani - bili jako dobro situirani
3. O kazalištima, družinama, igrama, vezanim uz Križare, vodio Ive žic Rokov; bilo u Mahnićevom domu (odmah uz crkvu, piše KINO), bila i glazba; stalo, pa iza 54.
počeoIvo Frleta voditi - predstave koje su prošle čitavi otok
4. O Križaricama.
Bosiljka profesorica jako surađivala s popom Ivom; bila Mariji predsjednica Križarica. Marija bila kao dijete, u zabavištu ili kao pionir, opisuje odjeću
5. O kulturnom, i političkom djelovanju od strane popova, vjerskom, kulturnom i političkom uzdizanju Hrvata
6. O održanju hrvatskog jezika u težim političkim prilikama i mjenama.
7. O odlasku jedne veće grupe Talijana 1944, za vrijeme Njemaca.
8. Giulio o dječjim, obiteljskim kazališim predstavama za Božić. Pjevao u crkvenom zboru pred 40-ak godina, svirao klarinet, malo vrijeme, u Limenoj glazbi. No, volio je plesat, pa nije volio svirati. Na ples su išli u hotel Jugoslavija, u hotel Krk i vani u Dražicu. Tamo su dolazili Hrvati, a i Talijani, najviše za Kraljevine Jugoslavije. Miješala se ta omladina. To su bili Talijani, Sokoli su imali u Sokolanu, iza Općine, zadnja zgrada, objekt. Lijepa sala, i sa pomoćnim prostorijama.
9. O raznim udruženjima - Sokolima, Križarima, Križaricama, Societa operaia...
sve se raspalo s talijanskom okupacijom 41.Svećenici ili logorima ili progonjeni
10. O dvije limene glazbe u Krku.Ili je bila LGL od Križara, što su Marijin otac i djed svirali, i još jedna gradska, ne zna kako su se zvali. /Ja čula da je bila od Sokola , pa su dvije bile na procesijama./ Ova od Križara traje još i danas.
11. O HSS-u koji su bili uz Križare, mandolini (Privatno se više svirala,
brijači je svirali, A. Udina pričao da je postojao tamburaški sastav), o tamburaškom društvu (ne zna točno, u školi nešto bilo )
12. O violini koju je uzeo Baloković; o svojevrsnom nemaru svećenstva za neke zanimljive stvari (npr. instrumenti Udine Algharottia, mozaik u stolnoj crkvi/.
13. O veličini grada Krka (I.ž. Rokov piše da je imao 15.000 stanovnika)
Marija ustanovila ovog ljeta da sam Krk ko ništa može primit 10.000 ljudi kroz ove ulice, ili n trg. U crkvi, kad se vade klupe, može ko ništa bit 2000-3000 ljudi, kad stoje. Ljudi su prije živjeli na drugačiji način, sa manje komfora, to je sigurno.
14. O procesijama. Kad su kvatre /Le Rogazzioni, pred sv. Markom/, sv Marko isto ujutro rano procesija, onda na Veliki petak, Tjelovo i Sv. Anton. Najzanimljivija Mariji bila za Tjelovo, jer je puno ljudi. Talijanska škola je ovdje bila, onda osnovna talijanska škola, gimnazija, talijanska stručna - sve to u procesiji, to je bilo puno ljudi. Glazba i cvijeće.
O talijanskoj i hrvatskoj školi.
15. Ne sjećaju se pjesama dijelom hrv., dijelom talijanskih.
16. O učenju i govorenju u obiteljima hrvatskog i talijanskog.
17. O slavenskim prezimenima kojima je izbacivan ć, da bi zvučala talijanski.
(npr. Scomersi), ili stavljano ch umjesto ć (Morich). Pravi talijanski su Fiorentin, Padovan i Salvagnia. To je i u Puntu. Giorgolo je više grčko prezime, točno se zna u koje je vrijeme je došlo. Depikolozvane i Pikolozvane bi moglo bit talijansko.
18. O Vlasima? M: "Vlasi, Vlasi smo mi. To je što sam govorila s ovim profesorom češkim, koji su rekli da svi ovi Hrvati koji su došli, ti ljudi stoljećima tu - da su Vlasi. On kaže da da. Koji su došli iz unutrašnjosti na otok."/Ali, to je kasnije bilo, 15, 16 st./
19. O obrazovanosti autohtonog stanovništva - većinom nije visokoobrazovano. Tek kasnije, u drugoj pol ovoga stoljeća se počelo djecu slati u više škole. O razvijenosti i prestajanju poljoprivrede, vinogradarstva, politička igra. O iseljenju iz Istre, Cresa, Lošinja; o iseljenju starog stanovništva i useljenju novoga koji nema interesa za tradiciju; gubljenju autohtonosti, ličnosti mjesta.
"Kad jedno selo gubi svoju ličnost onda je to izgubljeno selo."
20. O Krku, Cresu, Istrijanima - talijnaskom i hrvatskom otočkom identitetu
21. O Ivi Frleti, životopisu, školovanju, poslu, KUA Krk, Ljetnim priredbama, Limenoj glazbi
22. O /ne/sviđanju sopila i kanta; o pjevanju gradskih pjesama u Krku; o rijetkom pjevanju žena, patrijarhalnom odgoju
23. O modernijim plesovima u Krku - polka, valcer, tango, manfrina, charleston, manfrina. To je bio stari ples za karneval, najviše se i po karnevalu plesalo. I po ljeti.
Češku besedu je Uravić bio uradio, to spada čini joj se u Prodanoj nevjesti. To je limena glazba svirala, a vjerojatno je bio kakav slikoviti ples.
24. O gospodinu Uraviću, gimnastičaru koji je vodio gimn. društvo. Vodio i Sokol, bio s njima vani (bili sletovi, vježbe),vjeroj. pratila L.glazba, a ponekad i Frleta na klaviru. I onda je to nestalo, nije se više nikada obnovilo.
25. Krk je svojedobno jako kulturno živio. Puno je škola sudjelovala, a već godinama škola ne sudjeluje u ničemu. To je žalosno. To jedno s drugim ide, kultura i prosvjeta moraju biti zajedno.
26. O Uraviću koji je obnovio manfrinu (postoji video kaseta), o Ljetnim priredbama i financiranju.
27. Knjige o gradu Krku: Pop Ive, Cubich im poznat, knjigu nemaju. "Cubich vam je isto kao Rina Morich, više manje. Prevladava taj talijanizam." O Tuliu ne znaju /Krčanin/. Za Antonia Iva ne znaju.
28. O karnevalu, Giulio malo išao. M: Inače, Krk je jako bil poznat po karnevalu. Moja mama pokojna, ona vam je jako volila u te maškare poć. Svake subote, uvijek su se obnavljali te kostime. (gledamo malo fotografija s mesopusta).
____________________________________________________________________________
GRAD KRK, 19.10.1997.
MICHELE GIORGOLO (Krk, 1901); radio u New Yorku 10 godina kao radnik, ostalo u gradu Krku; kći samo komentira, pojašnjava
29. Bolje se kanta na dvi
Quel mazzolin di fiori sam MICHELE, kći povr. kratko pomaže
više kitica, povremeno udara u taktu štapom
30. Son suotto tuoi balconi sam M.
i dalje udara štapom
31. Bio najbolji za pjevat, svirao harmoniku, ima je još, trieštinku, sam se učio svirati; on smatra da nije tako dobro znao, stari ljudi kad su svirali harmoniku - to treba puno znat;
32. Predstavljanje - više govori kći; žena mu iz Crikvenice; o roditeljima Krčanima; njjihova obitelj jedna od najstarijih u K, grčkog porijekla Jorgul. U Krku ima tih familija koje su više talijanskog narječja, onda ima Hrvata koji su više asimilirani
33. E ghiro vicino a la vita /?/ M, počinje usred kćerine priče
33a Cin, cin, ci, povero tabacci /?/ da li je nastavak pjesme 33 ili nova pjesma?
Pitam je li to nova pjesma, Marija kaže da to on tako završava. Zapravo i ne bi bio dio pjesme, ima običaj ovako završit pjesmu.
34. O učiteljici Corteze koja je otišla u koludrice, o štikanju za vjenčanje i crkvu, radili specijalno neku čipku. O hrv. školi ručnog rada
35. Joja bella /?/ M pjeva
36. Son sutto le tue finestre /?/ M pjeva
vjerojatno nastavak od broja 30
37. Kći o Krku koji je govorio u tal. dijalektu, a cijeli otok samo hrvatski; ovdje su i Hrvati naučili govoriti talijanski. Škole su za vrijeme AU bile uglavnom talijanske, a za vrijeme Kraljevine J. i hrv. i tal.
38. Son suotto tuoi balconi M pjeva, varijanta od 30. i povezano sa 36.
38a E sumba, sumba lelica /?/ M, nastavak ili nova pjesma?
39. Kad je išao "po gostionu, Mihovile, ti samo pjeva, a drugi neka sluša", serenade je pjevao, zaboravio; išao svirat djevojkama pod prozor, "za pjevat sam bil pervo", kad su išli pj. okolo bi dobili i neke nagrade
40. Što je Michele radio - sve, najviše bio u NY ....
41. O pjevanju i zaradama, hrani i piću u New Yorku
42. Splet pjesama, počinje sa Guarda la luna M pjeva
dosta različita od izvedbe mlađih krčana iz prosinca 97.
nadovezuje, čini se , drugu pjesmu, pa treću (Šior Beppo moj na tal), pa četvrtu (E cinge, cinge, ci /?/)
43. Opet o pjevanju i nagradama u NY
Vien, vien, morettina - zna, malo teško;
44. Ai campi mi non vado M, OK +
potiho se čuje razgovor na telefon
opet priča kako je dobio puno para
45. On je Michele i Mihovil
JAČE SNIMANO DALJE, pitam za Ze chiaro su quel monte, zna
46. E ghira, pichina, la vita amore /?/ M pjeva
var. od broja 33, dalje spaja i druge pjesme
47. Mia mamma me ga dito - govori riječi dio "to je puno dobro"
La mia mamma me ga dito - pjeva, čini se opet pridružuje neku drugu pjesmu
48. Talijanska pjesma, nije od početka
i opet povezuje više pjesama
49. Quiero in campagnia kćerka započinje, M prihvaća, sam pjeva
nastavlja sa spajanjem više pjesama, prekinuto na kraju snimanje
50. Ostaria numero uno - ne zna, Ancor un litro de quel bon - zna
51. Ancor un litro de quel bon kćerka počinje, M nastavlja
- nova pjesma, čini se;
Tu sendi delle stelle - zna, ne da mu se pjevati, išao bi spavati "treba sutra da se radi"
* Istraživanje je sufinanciralo Poglavarstvo grada Krka.