Institut za etnologiju i folkloristiku - Zagreb*
F O N O T E K A
_____________________________________________________________________________BROJ VRPCE SNIMILI: RKP. ZBIRKA DAT walkman
2871 Ruža Bonifačić i Damir Kremenić
_____________________________________________________________________________
RED BR. PODATAK O SNIMKU PJEVAČ, KAZIVAČ VRIJEME I MJESTO SN.
_____________________________________________________________________________
TRADICIJSKO PJEVANJE I KAZIVANJA NA OTOKU KRKU
GRAD KRK, 16.10.1997.
MARIJA FRLETA (Krk, 1933) r. UDINA po ocu n. UDINA PEPIFANTI, po majci UDINA ALGHAROTTI, cvjećarka, njezini stariji bili vinogradari;
KATARINA (RINA) MORICH, majka joj rođena SCOMERSICH , talijanka - ima talijansko državljanstvo (Krk, 1927)
1. O povezanosti grada Krka s Istrom, Vrhovni sud bio u Poreču
2. Rina, razne teme
3. O mnogo stranih ljudi u gradu; vrlo malo ostalo Vejana, 7 parova
4. Kažu Vejani (ne Veljani), na talijanskom književnom Vegliotti, na dijalektu Vezani
5. Predstavljanje, o nadimcima Pepifanti i Algharotti, o Udini Algharottiju
o prezimenu Udina, o Faustinu Udini, voditelju Limene glazbe,o obitelji Frleta,
o talijanskom govoru među sobom, sve stare familije obavezno govorile talijanski, hrvatski službeno bilo za vrijeme Kraljevine, prije toga dok je bila Austrija - talijanski i njemački;
6. O obrađivanju vinograda koji je bilo glavno zanimanje obitelji Marije Frlete, starijih, prestao im biti interes zbog.., najmanje 20.000 čokota; mjesto Krk je poznat po vinu, maslinama i ribarstvu; najjači punti na otoku bili - Punat i Krk
7. Predstavljanje KATARINE (RINE) MORICH, o obitelji, egzistenciji
- kratko prazno
8. R: O glasanju 1945 - jedni za Jugoslaviju, a drugi za Italiju (imali tal. državljanstvo), većina ih otišla u Italiju;
9. O Gradskom zboru, na brzinu, prigodno napravljeno, vodila Lukrecija iz Rijeke- Malinske; Marija pjevala u drugom zboru koji vodio njezin muž
10. O talijanskim knjigama u kojima ima o gradu Krku, Povijesnom arhivu u Rijeci, u Košljunu; Marija učila sve u hrvatskim školama;
Talijanska čitaonica - gdje je sada čitaonica, tamo imali ples, nalazili se Talijani, bio Circolo Italiano, i u hotelu Jugoslavija - društveni plesovi;
11. kako se nekada bolje zabavljalo, bilo 40 mladih (Talijana Krčana), kako su se igrali - mondo , starinska
tombola
12. Ne znaju gdje su završile knjige iz Talijanske čitaonice, vjerojatno partizani zapalili, skinuli lava s nekoliko mjesta; o želji za obnavljanjem danas
13. o Frankopanskoj kuli i bunarima koji su premješteni, Talijani to zamjerili, o razbijanju lavova
14. O sastajanju Talijana (Čitaonica), svirali neki pravi Vejani Talijani harmoniku, gitaru, violinu; plesao se valcer, tango, manfrina (Povero Keko), polka, mažurka, charleston
15. O manfrini - Povero Keko
16. O gospodinu koji piše povijest grada i o obiteljima - Lauro Giorgolo - o neobjektivnosti i objektivnosti ovisno o političkom stanju mjesta - nije točna povijest -
17. o Ani Marii Fiorentin - ne piše točno, bavila se nečim što nije trebala, proširena stvar koja ima veze s Krkom, ali ne sve;
18. o pjesmama koje je Mariji donio jedan gospodin, relativno stare, oko 100 g.
19. Nisu čule za Antonia Iva; o bogatstvu biljnog pokrova otoka Krka
20. O plesovima u čitaonici, Rina i Maria nisu išle, bile premale, ali R. djed bio balarin; o kinu i mjestima gdje je bilo; zabave - danas samo u hotelu Jugoslavija; do rata bio hotel Krk;
21. O dvojezičnom Krku, razdvojenosti u druženju ali i zajdničkom druženju Talijana i Hrvata (koji su znali talijanski)
22. Do god. 30 jako su se ženili Vejani za Vejane, iza počeli ženiti za sela okolo;
Rina - o rasprostranjenosti obitelji Morić
23. Kako su se gledale familije u kojih se ženilo s ljudima izvan g. Krka
o nestajanju kulture i duha u gradu Krku, došljacima koji nemaju interes, o pismenosti i obrazovanju starihVejana
24. O prihvaćanju ili neprihvaćanju identiteta Bodulka
25. O koledvi sv. Kvirina. O fior di martier, obradama, načinu pjevanja prije i kasnije, o crkvi sv. Kvirina
26. Za Uskrs, Veliki petak Talijani išli posebno, drugi posebno, i Božić i Nova godina. Srebrnić bi došao na sv. Kvirin da ih krizma; o crkvi i novom zagrebačkom biskupu
27. O veljotskom govoru. Rini nepoznato, povezuje s venetom; Marija joj objašnjava na talijanskom (5% populacije su govorili veljotski, vrlo stari način govora koji se sigurno već 100 ne govori), Rina nastavlja govoriti o veneto dijalektu.
28. O nazivu ljudi izvan Krka - kontadini - iz Vrha, iz Omišlja - Castelmušćani, Malinska - Dobašljani. O Omišljanima.
29. Još o odbijanju identiteta Bodulka kod Rine.
30. Poimanje sopila.
31. Poimanje tarankanja.
32. Poimanje sopila i domaćeg kanta.; usporedba s Istrom i s krčkim, melodioznim pjevanjem
33. O postojanju ili ne melodije u kantu, doživljaju kanta
34. O razlici između krčkog i istarkog kanta, i pjesama iz grada Krka
35. O serenadama (srenate) koje su se pjevale i pratile uz gitaru ili violinu, svakoj djevojci subotom
36. O karnevalu, maškarama, plesanju, danima, razdobljima slavlja i ne, ovisno o polit. situaciji.
37. O posjetama u razdoblju karnevala po kućama, maskirani.
38. O predstavama uz limenu glazbu, harmonici, kasnije jazzu.
39. O limenoj glazbi kratko, Povero Keko - dulje
40. O duhovitim Vejanima; o zavidnima, poštivanju starijih
41. O tragediji evakuacije Krčkih Talijana 1948.
42. Pjesmu Tre rei. Rina ne pozna, bila mala. Čitam riječi, Mariji nepoznato, kaže da je kantilena
43. Rina nabraja kako su kantali Tu sendi delle stelle. Pitam za O fior di martire, sada ga se pjeva malo ubrzano, prije su rastezali.
O fior di martire pjeva Marija 13106-13240
44. Rina priča kako se njihovi iz Krka svake godine u Italiji nađu u Trstu i pjevaju te pjesme. Neki svećenik iz Punta, bjegunac isto, to vodi.
45. Mariji dajem knjigu Ane Marie Fiorentin, čita pjesme i komentira, većinom nepoznate ali na temelju riječi otkriva starost
44. Marija nabrzinu recitira jednu brojalicu Giro, giro, tondo... 13655
Pitam je da još pogleda malo. Rina je čula Mia mamma, me ga dito.
45. "Mi smo bili ljudi koji smo pjevali, moja mama i tako, ovo su puno starije pjesme." Pitam dalje (Pater noster - ne reagiraju).
46. Što su stornelli? Pogledati u rječnik, ne mogu prevesti.
Dalje čitam. Marija priča da su stornelli ono što nema melodije, više disonanca je to /vjerojatno recitativno/.
47. Nisu čule za igru s bikovima niti za igru sličnu alki. Čule su o igri s pjetlovima, koja vjeroj. bila unazad 200-300 g.Marija priča o maškulama (primitivnom oružju) - prestalo prije rata
48. O procesijama, za Veliki petak, Dies irae, prijevodima, varijantama, Faustinu Udini, želji Marije da se obradi za klapu
49. Dies irae Marija pjeva, na slogove na-na
50. O Puče moj i Te deo, latinaštvu
51. O pjevanju pjesama - i hrvatske se pjevale, o složnosti Hrvata i Talijana
52. Pitam za pjesme hrvatsko-talijanske, čitam, nepoznate im. O pustome Krku danas, o prijašnjem načinu zabavljanja u gostionama uz piće, karte i pjesmu;
o brodu za Rijeku koji je prije bio osnovno prevozno sredstvo
53. O procesijama na Tjelovo, na sv. Marka, Le Rogazzioni - kvatre, prije sv. Marka, onda bi blagoslovili more, polja. O procesijama za kišu i križu sv. Jeruzolima koji je brodom dolazio iz Košljuna
54. O društvima- djevojačko društvo E fille de Maria, to je njezina baka i Rinina mama bila. Le paggette - Rinin brat je bio. O procesijama Majke Božje od zdravlja; gubljenju efekta danas
_______________________________________________
GRAD KRK, 17.10.1997.
EMMA CIKOVICH r. VASILIĆ (1921), majka iz Dobrinja, otac Krčanin, udata za Senjanina, domaćica, u crkv. zboru bila od 13 godine dok joj je muž umro - u sv. Kvirinu, i Talijanka i Hrvatica; MARIJICA FAUSTINOVA TRINAJSTIĆ r. UDINA (1941) kćerka od Faustina, kapelnika LGL i orguljaša, otac po nadimku FRATINI; EMICA-EMA PLEŠE r. DEPIKOLOZVANE n. BANKAL, ne zna što znači n. (1949) trgovac, oba roditelja Krčani; MARIJA UDINA (1948) od Antona, n. FRATIN, pravnik u Katastru, roditelji Krčani.
55. O pjesmi ?? - Ivo Frleta napravio aranžman, Mario Kinel je preveo MU ima doma
56. Un quel hostia Emma čita iz svog rkp. zapisa, komentira veću starost
57. Marija Udina priča o svojem rodu, svi"muzikanti", svirali u limenoj glazbi.
Emma dalje nabraja koje pjesme još ima. Stare: Tantum ergo, Maria de Lurdes - latinske litanije. Emma pokazuje slike od sprovoda, maškara, ne može naći od Tjelova
58. Predstavljanje
Marija Udina - o nadimku Fratin, o aktivnim muškarcima u čitavoj njezinoj obitelji s očeve strane - bavili se glazbom. O pokretanju glazbe od obitelji UDINA I GREGO potječe LGL, ono što se zna.
59. Marija o pjevanju u šk. zboru, pa u crkvenom i u zboru KUD i KUA Krk koji pokrenuo I. Frleta - dalje o tom zboru i spajanju sa Zvjezzdom Danicom (sin Frlete osnovao) u KU festivalski ansambl
60. O odlasku familija 1948. za Božić - 600-800 ljudi, o teškom snalaženju u Italiji
61. O sviranju instrumenata, učenju u Krku - klavir, harmoniku, privatni podučavatelji
62. Novena di natale - pjevalo se na devetnici za Božić (devet dana prije B.), nekada čitavi 12. mjesec, na zornice, rano u 5, 6 h. Pjevalo se cjelu misu, od prve kitice do zadnje.
63. O pjevanju u crkvi stolnici prvo na latinskom onda na hrvatskom, dijelom i na talijanskom.
GREŠKA NA VRPCI, ISPREKIDANI ZVUK
64. Novena di natale Emma + Marijica, proba
- nastavak
- o pjevanju na talijanskom, kasnije na hrvatskom
65. Emica i Marijica šire o o pjevanju na hrvatskom i talijanskom
66. Novena di natale Emma + Marijica + Emica
PONOVNO VRPCA U REDU, OK ZVUK
67. In quel hostia - pjevala se kad je bilo izloženo Sveto otajstvo, u Velikom tjednu, na klanjanju
- pjevaju sve, Emma kasnije 2. gl., OK
* Istraživanje i snimanje sufinanciralo je Poglavarstvo grada Krka.