Institut za etnologiju i folkloristiku - Zagreb*
F O N O T E K A
_____________________________________________________________________________
BROJ VRPCE SNIMILI RKP. ZBIRKA DAT walkman 2861 Ruža Bonifačić i Damir Kremenić
_____________________________________________________________________________
RED BR. PODATAK O SNIMKU PJEVAČ, KAZIVAČ VRIJEME I MJESTO SN.
__________________________________________________________________
TRADICIJSKO PJEVANJE I KAZIVANJA NA OTOKU KRKU
KRK, 7.10. ANTON UDINA zvan TONI PEK,
Krk 1921., majka Hoffmann, bio
tajnik škole, radio u pekari
1. Predstavljanje, životopis, svirao u ratnoj mornarici, tu se uveo u limenu glazbu
2. O muzikalnosti obitelji Udina, skoro svi svirači u limenoj glazbi u Krku i u ostalim gradovima
3. Pokazuje fotografije svog pretka u LGL u Puli, nukleus Krčke limene glazbe, nabraja članove 1887, sve njegove pretke i još neke starije fotografije LGL iz Krka
4. O talijanskom govoru u kući, iako majka Austrijanka, otac ni riječi nije znao talijanski; članom talijanske manjine iako varirao osjećaj hrvatstva, jugoslavenstva ili talijanstva; većinom stariji nisu znali ni riječi hrvatski, a znali se izjašnjavati kao Hrvati
5. Ponovno gledanje fotografija vezane uz L glazbu
6. O repertoaru u LGL kratko, o repertoaru u klavir-harmonici koju je isto svirao
7. O sadašnjoj LGL, kapelnik Čargonja, on najstariji, svira klarinet ; o proslavi velike
godišnjice slijedeći tjedan
8. O repertoaru koji se svirao i koji se sad svira
9. Bella Schotish - krčka stvar (posebasn naglasak), dalje nabraja što sviraju uz
listanje nota nr. Splet melodija otoka Krka (pjeva) 02228
10. Dalje o repertoaru (pojavila se supruga, o kćerci), o Le strade di Veglia
11. Monf(e)rino , manfrina Povero Keko, o voditelju koja gu svali Povero Keko
12. O starijem repertoaru kad je bio njegov stric (pjeva dijelove)
13. Schotish - što pričaju za taj ples, njemu se čini da dolazi iz Škotske, svira se za
karneval; O Češkoj besedi , autor Heller, priređeno za klavir; o Uraviću koji je imao grupu plesača društv plesova pa vratio Bellu Sch, Češku besedu, quadrillu
14. O gostovanjima kad ih je Frleta vodio, spominje samo Italilju
15. O popularnosti harmonike 50-ih, 60-ih, svirali po subotnjim zabavama a i po Krku, to bio sastav truba, bubanj, klavir i harnika, truba, saksofon - jedno 2
godine svirali, električari ih istisnuli
16. o Tjelovu, procesije, crkvene pjesme Do nebesa nek se ori (pjeva na nana), Tebe Boga hvalimo
17. Na Veliki petak nekad svirali posmrtne marševe dok su bili u Prosvjetnom društvu
18. O bratovštinama - upućuje na Vrbančane
19. Igra s bikom - nepoznata mu
20. Da li postoje nadimci povezani s glazbom - ne sjeća se
21. O Nikoli Udini Algharottiju - zna što je pročitao
22. veljotski - samo čuo za to, Atonio Udina čuo da je govorio veljotski
23. Dijalekt koji oni govore je dialetto venetto; o samo talijanskom govoru u kući,
a vrtić i škole polazio sve hrvatske
24. Nije zalazio u društva, pa nije ni pjevao
25. Ljudi s otoka su za Krčane uvijek bili contadini, i iz Omišlja grada i sa sela; samo
Krčani su bili signori i veljoti; Primorci, Boduli ižulani - nikada
26. Kako doživljava sopile? Nema afiniteta, ne može slušat, ne ide, pjevanje - disonanca suviše
27. O serenadama - kad je bio u Splitu svirao limene instrumente, Ako si pošla spat npr.; čitam mu neke talijanske pjesme iz A.M.Fiorentin - ne zna
28. Da li zna za pjesme koje su bile malo hrv. malo talijanske (čitam jednu) - nikad čuo
u Krku
29. Pjeva neki splet kompozicija
30. Drugi splet pjeva
31. Treći splet pjeva , ti se spletovi ne sviraju više, nema tko plesat kao kad je bio Uravić
32. Da li bila neka folklorna grupa u školi - bila plesna grupa (ali ne folklorna)
33. O tamburašima, nisu postojali u Krku, Talijani imali Circo culturale i tamo svirali mandoline; i on svirao 50-ih, prodavao Franjo Schneider za vrijeme Jugoslavije
34. Po otoku imali tamburice - Vrbnik, Kras, Punat; gradski je bilo madnolina, a ovo
drugo tamburice; o repertoaru na mandolinama - Hoffmaove priče, ne plesove
35. Nije čuo za Kačića, ali misli da je imao knjigu tamo negdje, čito je, nije pjevao
36. Kako se pjevaju gradske Krčke pjesme? Dvoglasno.
37. Nije pjevao po društvima nego sasmo u školskom zboru 2 godine; u crkv zboru nije šjevao, nego su svirali sa limenom glazbom (kvartet, kvintet) npr. Božićne pjesme, onda kad je bilo ustoličenje biskupa - Do nebesa nek se ori i druge crkv pjesme.
38. Pokazuje plesne komade koje nitko neće i nije htio svirati, nije moderno - češke skladbe, Gounod, Zamorski
39. Kneginja čardaša - pjeva - svirali u Splitu, Kad su bili u prosvj. društvu svirali Den Kamaradun od Stolza; Pohod živnostniku sa sinom Frletom svirali; Stolz: Hijacint
40. Da li su svirali tango, charleston? Da, tango s limenom glazbom.
polke nekada svirali s mladim Frletom - npr. Eluška (pjeva kratko), Veruška (kratko pjeva) - to je demodirano; Stara Klaskova - vendulka
41. Koji su njemu bili dragi komadi - valceri ili neki lijepi tango - argentinski, folklstrot, charleston nisu nikad svirali
42. Da li učio svoju djecu svirati? Je , dvije kćerke harmoniku.
43. žene pjevačice, njegova supruga ne pjeva, nije čuo Krčanke da pjevaju osim crkv. zbora. Pitam o gradskom zboru koji isto bio, ne zna.
MILOHNIĆI 8.10.1997.
PAVAO-PAVE MILOHNIĆ, (1934) ing.
otac JOSIP M., 91 g, još uvijek pokretan
Tri brata Pave, Josip (1938), Ivica (1940)
44. Predstavljane
45. Potječu iz muzikalne familije, što naročito dolazilo do izražaja 40-ih, 50-ij, u doba mesopusta kada su bili domaći instrumenti i pjesme u kojima oni naročito sudjelovali
46. Pjeva, u mladim danima svirao dobro dvožicu tamburu i dvojkinje; kako je otišao
U Rijeku svirao gitaru, pjevao u zboru "Draški", onda se razbili kao zbor, pa klapa ženska i muška "Luka"
47. Kako doživljava klapske pjesme, a kako po domaću? On oduševljen klapskim pjesama, pjevao 1. tenora , više mu se sviđaju od zbora. Sa krčkim domaćima isto nije probem. Razlika - za krčke narodne čovjek mora imati u sebi od djetinjstva usađeno, probali u zboru nije išlo. Pave se može dosta adaptirati jednom i drugom, ali onome iz zbora, koji je malo dalje jako teško krčki melos ulazi. Kao dečkić mali slušao svirku oca sub i ned kada se plesalo i sviralo. U mlađoj generaciji rijetko će se naći da pjevajupo staru, a novije, klapske to je jako dobro
48. Milohnić se od davnina smatra jedno od najboljih plesača i pjevača, Linardić nije bio istaknut, a Brzac srednje
49. U Malinskoj bio brod, pa čitavo vrijeme 10 km dok su išli prema njemu su pjevali
50. Josip, srednji brat svira sopelu, čak je z ocem svirao koji svira debelu, i dvojkinje;
Ivica on zapjeva ali nije ko njih dvojica, nije baš za nastupit; ženske se rijeđe pridruže, osim kada je slavlje u kući
51. Da li zna što je bugarenje? Čuo je kada svira u tamburicu i uz nju pjeva. Na Krku mu to nije poznato.
52. Koje je pjesme uz tamburicu pjevao? Većinom se ssamo polka i mažurka svirala.
Ima pjesama koje se mogu tandarekati, a ima koje se mogu i tandarekati i pjevati
53. Ne gledaj, divojko, ni Riku ni more tandarekalica, pjeva sam
to se može uz tamburicu izvodit, ili Šetala se Jelica i Ive
54. O pjesmama koje su se svirale uz sopile, znalo se ist pjesmu malo pjevat, pa svirat
Uz sopelu se znalo i pjevat , ali kao za domaće, ne za van
55. Svirka u sopele počeli i u i dosta znaju kombrinirati , iako to nije dobro nikad ne može pokriti ko dva; on može dosta lako prepoznati iz kojeg se kraja sviraju sopile
56. Po čemu pepoznaje Šetala (dosta nejasno), po čemu Omišljane, njegov otac se često slagao u zamjenu za drugu i govorio da se najteže složit s nekim iz Omišlja jer imaju svoje ukrase
57.Kanat po Krku se da razlikovat, kako ne
58. O Ivi Kosiću koji je vlasnik "Sopila", najbolji sopac iz Vrha, uopće u Krku
59. O Vrbančanima bili dobri kantaduri, no sada na festivali Dijanić i Polonijo nije baš išlo, stari su ne mogu sa zrakom
60. Ima li razlike da netko grublje, milije pjeva itd. Osjeća to, sada teško nabrojit. Starinske pjesme koda nas su išle na dugačko i umiljato
61. PRESLUŠAVANJE KASETE UPITNIKA S NAPJEVIMA
Cviće mi prekriloj (Punat) - određuje da je negdje oko Vrha, po riječima određuje, ne slažu se, stari
62. Cviće (Vrbnik) - malo bolje pjevaju, nakon dulje dileme određuje da su iz Vrbnika; dublji glas ima Dijanić
63. Cviće (Vrbnik) - najprvo mislio da su Dobrinj, po nalgasku govora; po noti teško reć, isto nisu baš naročite pjevačice, smjestio bi ih negdje u Dobrinj
64. Sama mi stazica jostala (Baška) - kriminalno loše, ko da je malo mješanje malo zborski, malo domaće; tvrdi da je Omišalj
65. Sama mi stazica (Baška) - ni po domaću
66. Dojdi mi dragić moj navečer (Punat) - solidno, ne naj, al vrlo dobro, muški i ženski glas se dosta uklopili; ona je malo pretanka, on ima jači glas - slično ko naši, a
možda i iz Krasa - slično jer tako ravno pjevaju
65. Da li što čuo za termine vela i mala nota? Vela i mala sopela, visoki glas, tanki i debeli glas. Zovu li kanat na tanko i debelo - jesu li to samo muški - to kad je ženska tanko, a muški debelo.
66. Usporedba istarskog i primorskog pjevanja. Razlika je. Mi brzo uhvatimo njihovu pjesmu; kod njih se događa da sope 4 para sopele; iako se to sasvim lijepo uklapa u uši; je razlika ali nije tako daleka; naši sopšci mogu s njihovim svirati
65. O Vlasima. Nešto je pročitao ali ne pozna to, ni obitelji vlaške. Navodi prezimena koja su u Milohn i okolo; kažu Milohnić ne Milohnići za mjesto; Prendivoj i Petrović- posebna prezimena; Čutuli i Bučuli su u Vrhu; tu se sve hrvatski govorilo, ali riječi porijeklom talijanske; Talijani kratko bili 41-43
66. Neka posebna imena za područja imaju dosta čudnih naziva npr. Kukurik, Barešica, Marčići, Trifun, Brankovići, Lagdimoi, Moraj, Matrun
Nazivi tih parcela jako strani, uvalica Vardemaljna
67. Koledve, malo čas su čuli u Dubašnicu, oni nemaju tradiciju; obilaženje kuća jedino za mesopust - za babine; pjevaju se od klapskih do dalmatinskih, zabavnih
68. Za Božić bila U se vrime godišta, za sv. Stipana - ne zna
69. O župi, prvo bili od davnina pod Poljicama, saa spadaju pod Linardiće
70. O odlaženju kod djevojke na selo, po 2-3, tu se malo jelo, pa se zapjevalo
71. Ovčari imali ovce, bili odruženje, to se zove kumpanija , svaća i obed od braće (ili svaće, nije siguran) - podrazumijevalo se cijelo selo
72. Dobar večer, fijole - nepoznato
73. Koje su se pjevale pjesme na piru, mantinjada se svirala, ne pjevala; opisuje dulje pir, skoro 30 godina nije bio pir po domaću
74. Da li za nadimke kao dobar pjevač, ili svirač? Navodi uobičajene nadimke.
75. Tu se nije plesalo kolo, već kuntra i tanac po staru
76. Hitala je Mare napisao Ljubo Pavačić, književnik (radi se o drugoj melodiji, kao klaska pjesma, bila na "Melodijama Istre i Kvarnera")
77. Što misli o pjevanju u Krku? Nije ih puno čuo.
78. Zovu ih Vejani (ne građani, gradarke)
79. Dali je on Bodul? Jest. Prije su ih zadirkivali, a on je to s ponosom govorio. Svaki svoj izvoran svoj kraj, on se ponosi i drago mu je da je Krčanin. Prije su njih Vejani zvali Šotoventini, nekakao malo pogrdno , ali to ih nije diralo.
80. Što je čuo da kažu za Bodule? Najviše da su škrti. Priča priču o Bodulima i smokvama. Čuo da su Boduli izuzetno radišni, neagresivni.
81. Što se misli o drugim mjestima npr. za Bašćane. Vrh i Kornić su bili njavažniji po barufi, onda da se Kornić i Punat nisu trpili, Kod nas (sve to rije rata)kad su išli u Poljica , pa su bili gore agresivni radi divojak. Otac skomponirao donekle rugalicu na jedan način , i melodiju i riječi. To se taranka i govori.
82. O ocu koji se posvađao s djevojkom, koja se oženila u Brzac, pa su ocu skinuli točak od kola, a on iskomponirao pjesmu
83. Narikače. Bilo ih je su preko prozora vikale i plakale na sav glas, jako, čisto najuža rodbina. Nije bilo plaćenih narikača. Nije se mogla razaznati melodija, samo su se mogle razaznati riječi. Pred 40-ak godina čuo.
84. Bratovštine - gotovo da i ne.
85. Kanat i tanac. Što je najteže naučiti? Vavik se govorelo da dobar sopac mora biti prvo i dobar kantadur. Čuo mlade da uče starije pjesme pjevati? Pa, baš ne, govoreli s Pavačićem i Prašeljom da ih se natjera da i zakantaju na festivalima. Nešto malo čuo da su učili. Kosić ih uči svirat, ali rekli su da bi u slobodnom radu trebali počet učit i kantat.
86. Što kaže za Marijana Senkića i Frana žica Protića? Dosta lipo kantaju.
87. Radićev sprovod bio - Pavačić i Šetalo pratili usput, i na sam završni čin.
88. Da li ima neke rukopisne pjesmarice? Nije mu poznato.
* Istraživanje i snimanje sufinanciralo je Poglavarstvo grada Krka.