Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb
FONOTEKA
_________________________________________________________BR. KASETE: 2444 SNIMILA: Ruža Bonifačić RKP. ZBIRKA: SONY kasetofon
_________________________________________________________________
RED.BR. PODATAK O SNIMKU VRIJEME I MJESTO SNIMANJA NAPOMENA
_________________________________________________________________
RAZGOVOR S JOSIPOM IVANKOVIĆEM , vođom sastava ZLATNI DUKATI Zagreb, 20. veljače 1992.
1. Obrazovanje članova sastava ZLATNI DUKATI (potječu iz tamburaških obitelji; jaka tamburaška tradicija u Štitaru; glazbeno neškolovani osim Hrvoja Majića - primaša;
2. O Hrvoju, sviraču bisernice, od 17 god. profesionalnom sviraču; o formiranja Dukata kao profesionalne grupe;
3. O djelomičnoj glazbenoj pismenosti članova sastava, usmenom pamšećnju pjesama, probama, pjesmama koje otprve čuju i sviraju, snalazeći se (osim Hrvoja koji se služi notama, radio aranžmane na temelju originalnih partituraza kazetu KLASIKA);
4. O Stanku, pjevaču, karijeri, obrazovanju, izboru profesionalne glazbene karijere, riziku uspjeha;
5. O idealima, ciljevima pri formiranju Dukata (zanemarenost slavonske novije glazbe, svedena na Kiću Slabinca i Veru Svobodu; kritika festivala u Slav. Požegi);
6. Razlike između Ivankovićevih skladbi i onih sa festivala;
7. Povezanost Iv. stvaralaštva sa tradicijskim predlošcima ("nadgradnja" skladatelja nad narodnim, usporedba s grčkim i ruskim popularnim pjesmama);
8. Poznavanje drugih instrumenata osim tambure od članova sastava, svirka u sastavima.
9. Način učenja pjesama, širenje od lokalnog repertoara preko skladbbi namijenjenih tamburi, u prvom redu Z.Bogdana i J. Balaža;
10. Razlog njihova većeg interesa za vojvođansko i bunjevačko tamburaško stvaralaštvo - usporedba slavonske (jednostavnije) i vojvođanske tamb. glazbe.
11. O mjestu Štitaru pored Županje iz kojeg potječe većina svirača;
12. O kontaktima s ciganima; učenju u Baranji i Osijeku; značajke glazbe koju sviraju cigani, usporedba ciganskih i neciganskih sastava, načina svirke, odgovornosti, profesionalizma;
13. Uvjeti, predispozicije za dobar sastav; o snovima i ciljevima grupe;
14. Sudjelovanje u amaterskim orkestrima (KUD-u iz Štitara);
15. O muziciranju prije Dukata, slobodno formiranoj grupi - tamburašima iz Štitara;
16. O studentskoj (amaterskoj) verziji Dukata, prvoj ploči 1z 1983;
17. O daljnjem sviranju u Štitaru, djelatnosti članova u Zagrebu;
18. O početku organiziranja profesionalnog sastava;
19. O novoj narodnoj glazbi, prekidu razvoja u pogledu slavonske glazbe, o festivalima u Hrvatskoj; o zagorskim sastavima i povezanosti sa slovenskim; o odbijanju Ivankovićevih pjesama na tamb. festivalima, uspjehu albuma Nek zvone tambure, neprofitnoj egzistenciji festivala;
20. Ponovno o studentskoj verziji Dukata, formiranju profesionalnog sastava, aktivnostima
Ivankovića u međurazdoblju od studentske do profesionalne verzije; probama u Vinkovcima repertoara za ploču iz 1988;
21. O stalnim "gažama" 87 i 88, reklamnoj kampanji sastava na lokalnim radio stanicama, snimanju na TV-u; razlozima zašto sastav nije lansiran\ iz Osijeka; poimanju Dukata kao zagrebačke grupe;
22. O promociji na TV medijima (započevši od Beograda i Novog Sada), o prihvaćanju na Bgd prije i danas, kaznama slušanja Dukata u vojsci;
23. O prihvaćanju na TV Zagrebu i podršci Bože Potočnika (1988), snimanju 2 emisija (dviju prvih kaseta i video-kasete);
24. O potrebi afirmacija malih tamburaških sastava; ciganskim sastavima, svirci i načinu postizanja bogatijeg zvuka, o povezanosti gostione, starogradskih pjesama i tambure;
o potrebi ravnopravnog zastupanja tamburaškog sa drugim, pop i rock sastavima;
B STRANA
25. O Savi Vukosavljevu i njegovu odnosu spram popularne tamburaške glazbe;
26. O povezivanju Dukata i HDZ-a, daljnjoj suradnji u 1989 i 1990 godini;
27. O snimanju i dilemama oko izdavanja kazete Hrvatska pjesmarica 1989;
28. Dalje o povezanosti sa HDZ-om, nastupima u okviru sasbora i predizborne kamapnje HDZ-a;
29. O prvoj kanadsko-američkoj turneji sastava 1989, javnoj svirci rodoljubnih pjesama, poticaju za snimanje, reakcijama publike vani i u Hrvatskoj;
30. O preorjentaciji sa stalnih angažmana na pojedinačne nastupe, svirci na zabavama (u okviru hotela) koje bolje funkcioniraju od koncerata, vađnosti Dukata kao plesne grupe, usporedba s jazzom, raznolikom repertoaru i komercijalnoj svirci;
31. O rekordnoj zaradi; profesionalnom odnosu prema nastupima i narudžbama;
NASTAVAK IZBORA RAZGOVORA S JOSIPOM IVANKOVIĆEM od 5. veljače 1993.
32. Ponovno o rodoljubnim pjesmama na turneji i rekcijama u Dubrovniku;
33. O razlogu izbora imena Zlatni dukati (sinonim postojane kvalitete; pozadina - dio pjesme Ej, riđane, dušo moja);
34. O Đ. Balaševiću, povezanosti Dukata, Z. Bogdana i Balaševića (pozadina Otkako smo graničari stari);
35. O razlici između hrvatskih i srpskih domoljubnih pjesama, problemima oko njihova snimanja; o pravu mijenjanja narodne pjesme koja živi kroz promjene, kritka J.Njikoša, o promjenama unutar domoljubnih (autorskih) pjesama koje su oživjele na ovaj način, osuvremenjen; o kritici drugih upućene Ivankoviću; o novim pjesmaricama u kojima se tiskaju Ivankovićeve verzije bez autora;
36. Dio snimljene pjesme Pjevaj majko ratara i bekrija, komentari uz pjesmu (neadekvatsnost teksta i glazbene pratnje); snimka dijela novokomponirane pjesme, komentar o ovom repertoaru koji publika i dalje traži;
37. dio snimke Maslina je neobrana;
38. O raznolikom repertoaru koji nastaje na zahtjev publike, o snalaženju sastava, probama (pozadina: Spustila se gusta magla).