Stručni izlet u gornje i donje Međimurje

Stručni izlet u gornje i donje Međimurje 24. III. 2006. Organizatori: Lidija i Josip Bajuk, lokalna zajednica Sudionici: studenti etnologije Filozofskog fakulteta i studenti muzikologije Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu Fotografije: Lidija Bajuk, Tibor Komar Audio i AV snimke: studenti etnologije Filozofskog fakulteta i studenti muzikologije Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu Transkripcija: Janja Kovač Lektura i korektura: Lidija Bajuk IEF mgtf 3493, 24. – 25. III. 2006. SREDNJA ŠKOLA PRELOG (Track 1 – nastavak kazivanja s prethodne snimke) KUD Seljačka Sloga Prelog U KUD-u su pretežno mladi, dolaze zbog zabave i druženja. U slučaju kazivača, roditelji nisu imali utjecaja na ulazak u KUD. On svira, a vodi ih stručni voditelj koji im nabavlja note i radi aranžmane. Jedna baka pjeva i onda se po sluhu hvataju note. Razlozi da mladi budu u KUD-u: 1. zabava za mlade su kafići u kojima se sluša od narodnjaka do svega ostaloga, a u KUD-u su zbog društva – od škole sviraju, pa prelaze u KUD; 2. od nekih roditelji i bake i djedovi sudjeluju u KUD-u; 3. društvo su i izvan KUD-a; 4. tamburica je opet in i pali kod cura. Odlaze na okupljanje Večeri uz tamburicu (izvode bilo koji repertoar), na županijsku i državnu smotru folklora. Večeri i Smotru organizira KUD Seljačka Sloga Prelog. Na Smotru dolaze društva iz Međimurja i cijele regije. KUD je 1997. proslavio 80. godišnjicu djelovanja. Proputovali su Europu i bivšu Jugoslaviju, zvali su se ambasadori folklora. Među prvima su snimili ploču i kazetu. Pet tamburaša iz KUD-a su bend, zovu ih i na zabave (povremeno nastupaju na njima u nošnjama). U KUD-u sviraju izvore pjesme i plesove, a na zabavama sviraju sve. Pjesma: "Da nam pak dojde to vreme" Dolazak Stjepana Radića Vozil se sa kočijom. Kravar je bio na paši na jugu i on je išo po njega, i unda se provozao gradom. Ljudi so bili na vulicama. Predsjednik Seljačke stranke se provozal z jednim kravarom. Obrti Kazivač ima cijelu kočiju doma, stara je 80 godina i još radi. Zanat je učio u Zagrebu, u Kraševoj ulici, on je kovač i potkivač. Potkova koju je izradio sad je suvenir i na njoj piše Prelog 1264. Te godine je kralj Bela IV. proglasio Prelog trgovištem (tada Čakovca nije ni bilo još). Izrađivao je čamce, brodove, mline, mostove. Godine 1953. izgradio je zadnji na Dravi u Donjoj Dubravi. Izrađivao je obuću za 28 društava u Splitu, Dubrovniku, Australiji (čizme i cipele). Bili su još remenari, kovači… Podjela posla Ljudi su tjerali krave na pašo, jedna obitelj s brinula za sve krave – za hranu i za nešto malo penezi. Za Uskrs su im ljudi darivali šunko, perece koje so devali v plahtu koju su nosili taj dan. Jela Na čisti juhi – malo masti, krumpir i puno zelenja, gambaloci z kosanom maščom. Vjutro: mleko, juha. Večera: friška salata z kosanom maščom, hajdinjska kaša na suho. Svetek: od sitniša juha, meso (gusek, race), kaša hajdinjska, kalamper, šiškerlini, beli žganci od krumpira. Kolači: zlevanka, gibanica z jabukami ili tikvami. Zelje z grahom i mesom, kruh se pekel doma. Cvebe kolač – samo za Božić. Uskrs: pereci, šunka, kuglofi, jajca, hren. Posebni dani Sedevenica – najte nikaj delati, bodite doma, k meši se pe. Sveti Josip – v belem se išlo k meši. Petak – nesrečni dan. Vuzmenka Plesalo se okoli vuzmenke. Obredno-običajna pucnjava Mužari na barut pucaju na Veliku subotu popodne. A z karabitom na Božič. Ples na zelje Plesal se dok je bila svadba, posle večere. Hadnač i podsnehalja plešu. Večinom su valcera plesali. Par dolazi do stola, pričaju kako im treba pomoć oko spravljanja zelja, par puta piju i ponovno plešu ples na zelje – od njegova sađenja do gaženja. Na kraju veliju da trebaju pomoć za sijanje i unda si idu plesat – gaziti zelje. Kres za Ivanje Blizu rijeke Drave, plesalo se tam celu noč i sviralo. Bratimljenje i sestrinjenje Na Belo nedeljo. Puce so se dogovorile kak pedo, koja bo kaj spekla. Išle so po vulici z mužikom, tam de so se dogovorile so si naprajle zakusko – donesle perece… V nekim hižama so ostale dože, plesalo se, tam bi i dečki došli. Ribičija i vodenjak Ima vodenjaka dole v Legrado. V leto 2005. su rekli da su ga vidli i v Donji Dubravi. Na špago i na štap se lovi. V Dravi ima pastrva, bjelki, soma… Crkveni pjevački zbor i kantor Kazivač je bio dugogodišnji član Crkvenoga pjevačkog zbora, i to u razdoblju od 1945. do 1996. Godine 1945. s njim je došlo još 7-8 njegovih vršnjaka. Dragec Vojvoda je bio prvi kantor. Nakon njega je bila kantorica Marija, a nakon nje Jasenka. Nekad je bilo 60 članova, a sad ih je manje. Fašije "Muku Isusovu" prvo je naučio pjevati za Uskrs. KOTORIBA, 25. III. 2006. (Track 3 – Track 9) Obilazak tvornice šiblja Međimurjeplet-Mura i željezničkog kolodvora (3) Željeznička pruga i postaja, napjevi, literatura O povijesti prve željezničke pruge u Kotoribi: 24. IV. 1860. došao je prvi vlak iz Murakeresztura. Iste godine izgrađen je i prvi željeznički most preko Mure. Tada je utvrđeno 95,5% stanovnika Međimurja katolika, što dokazuje da pripadaju Hrvatskoj. Željeznica je spajala Međimurce sa svijetom – putovali su na ratišta i u inozemstvo trbuhom za kruhom (u Čile, Australiju…). Omiljenom napjevu "V Kotoribi cug mašina fučnula" autor je narod. Velečasni Franjo Balog napisao je pjesmu u kojoj se spominje vlak. Objavljena literatura o Kotoribi: »20. obljetnica KUD-a Kotoriba«, »Istočno Međimurje« Petra Feletara, »Mura nas spaja« Ane Kovač i Snježane Matoš, »Svatovski običaj« Anice Jauk. (4) Track 5 – 6: nekoliko sekundi nebitnog sadržaja; vjerojatno greška pri snimanju Etno zbirka u Kotoribi Stari župni dvor izgrađen je 1813. godine, a u funkciji je bio do velike poplave u Kotoribi 1964. godine. Biskupski stol dodijelio je Župni dvor na neodređeno vrijeme uporabe. Udruga žena Kotoriba prikupila je i detaljno evidentirala više od 700 predmeta za etno zbirku. Otvara se uz Dan Kotoribe, kada se prigodno održavaju kulturne manifestacije. (7) Track 8: nekoliko sekundi nebitnog sadržaja; vjerojatno greška pri snimanju Jela (Track 9) Zajtrek: testo boci, kaša ječmena ili kuruzna, žganci z mlekom, bela kava, prežgana juha. Sve je bilo posluženo v jednoj zdeli. Si su bili oko stola – imali su aluminijske tanjure, a posle cinjene. Obed: zimski – kuhano zelje, slatka repa/kisela repa, grah, gulaš; na polju – sir, mladi luk, meso z lodrice, zdigani kolači rogeki, makovnjača, orehnjača, kuhana jajca, grah salata z črnim oljem. Najstarija žena u kući je kuhala – svekrva, a snehe so se vučile. Dok je svekrva ne mogla, unda so one. Rođenje Kuma je 2-3 dni posle rođenja deteta dela zdelo v košaro: pečena kokoš je bila nutri, oko nje fanjki, zdigani kolači i vino. Košara se nosila na glavi. Dva dni na red se je to nosilo. Posle osam dana se nosila pogača, kokoš i kolačeci. Križovati kumovi su jednaki kumovi svoj djeci (jedni drugima međusobno kumovi). Vanjkovci – štrudle, cicvara, zlevanka, koružnjače