Stručni izlet u gornje i donje Međimurje

Stručni izlet u gornje i donje Međimurje 24. III. 2006. Organizatori: Lidija i Josip Bajuk, lokalna zajednica Sudionici: studenti etnologije Filozofskog fakulteta i studenti muzikologije Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu Fotografije: Lidija Bajuk, Tibor Komar Audio i AV snimke: studenti etnologije Filozofskog fakulteta i studenti muzikologije Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu Transkripcija: Janja Kovač Lektura i korektura: Lidija Bajuk IEF mgtf 3491, 24. III. 2006. OŠ GORNJI MIHALJEVEC (Track 1) Izvedba dviju pjesama (snimka počinje usred prve pjesme) uz pratnju harmonike Medicina – baka Novak Moja mama nam je stavila papir namazan z lojem, z zamučenim beljanjkom nam je mazala tabane, stare plahte, domače, je oprala i ožmeknula i stavila po sobi kaj smo tej zrak disali. Za nekaj težkoga so nas pelali k doktoru. Kamilica se morala stalno piti. Rožiče posekavati – Kruhekovica z Jurovske fare je to delala. Copernice De svinje ne valajo, velijo kaj je sosed hasek zel – došel je, zel od svinje dlake i sebi v kotec del. V Novom Selo na Dravi je bil vračitel Leskovar, nekvo vodo je… Njemo se išlo za bolesti i stoku. Jedan sused je išel, dok je došel k njemu, mu je Leskovar rekel: »Čekal sam vas, znam da idete znam, da doma imate nevolo.« Svečari Plašili so deco z svečarima kaj po mejama hodijo… Ki so meje menjali, pa se posle močijo. Pozoj »Takši si kak pozoj!« To je bil zmaj, nekša velika životinja. Baba Lucija Na Lucijevo so se muškarci znali spraviti. Skopali so oči kokošima na tanjure, pa vilice, i žlica, i nož. Z brašnom so se posipali po lico, ogrnuli z belom plahtom. Mi smo bili prestrašeni. Zakopano zlato Svaki čovek ima zlato zakopano, celi život mora kopati kaj ga najde. Rodica (duga) Da se rodica pokaže, drugi den v ovo vreme bo kiša padala. Leluja Ljiljan, iris – sve su to zvali leluja. Pjesme Pjevale su se manje-više slovenske pjesme. Pastiri Na gmajnu smo iz sela išli na pašo. Popevali smo. Ako su pastiri bili dobro raspoloženi, to je značilo da bu sutra dežđ. Delali smo frule z bezga. Brali smo jagode i z njimi delali kozde. Jurjevo Kravama i na pšenico so se metale grane od breze – kaj bode rodna godina. Valentinovo Ftičeki se ženijo (još to traje, bake unucima postavljaju kolače). Deca si pobirajo kolače. Svatovski kolači so se zvali. Vuzmenka Muškarci se napijejo. Za Uskrs ve je i ocjenjivanje. Nekad se granje navozilo, jedno selo – jedna hrpa. Unda pletenke vina, pijača, harmonika okoli i plesalo se. Na suboto, posle mise. Preskakalo se prek, dok je što bil pijan. Za Mađarske se postavljalo 8 baklji smoligi (danas više nema toga). Berba grožđa bratva Pjevaju: Tam gore, pri kleti, jen trsek stoji, z grozdjem obložen, kaj komaj drži. Slatko vince piti – to me veseli. Bolje svoje piti, živeli, svoje, živeli! Preskrbito moje srce veseli! Je nastala noč, smo prižgali luč, slatko vince pili celo noč. Mašinara 4-5 ženske smo se skupile i spokale vun kukulja. V 5 vjutro je bil početak, dok je ne curelo. Kosidba Kosec je kosil, jen je prosna delal, nabiralja je gor devala snope, a vozač je vozil. Snope smo nosili v hrasnove (stave). Križaki so drugo (križakima toča nije potukla vrhove, u hrasnima jest). Na kraju kosidbe je bil svečani ručak/večera – klali so se stari kokoti ili kokoši, pekli tikvini štrukli, mladi krumpir na šnitice. Vinko Žganec i snimanje pjesama On je to ne štel snimati: "Nič na svetu lepšega, kak je Međimurje…" (i unda dalje slovenske reči). Pjevanje tradicijskih napjeva (Track 2) Regina Boškar, Terezija Stojko, Martina Boškar, Kristina Boškar pjevaju odjevene u narodnu nošnju: "Fala ti, Božek" (žene), "Slaviček se ženi" (djeca), "Hiža, naša hižica" (ženska solistica), "Da je včera poštar došel" (žene) MURSKO SREDIŠĆE (Track 3) Pozdravni govor Rudolfa Klemeta, gradonačelnika Murskog Središća Crkveni zbor, folklorno društvo, kantori Crkveni zbor osnovan je 1929. godine. Radničko kulturno-prosvjetno društvo Karlo Mrazović preimenovano je 1996. u KUD Mura. U njemu je dirigirao poznati dirigent Ivan Tota. U novije vrijeme sudjeluju na Međimurskoj popevki u Nedelišću, a tamo nastupaju i njihovi solisti. Kazivač je aktivan u KUD-u od 1955. godine, svira harmoniku i klavir. Tada je gospodin Tota počeo voditi folklorno društvo koje danas broji 16 članova. U KUD-u djeluje dramska sekcija (10 članova), limena glazba (30 članova; nedavno se odvojila u samostalno društvo), likovna sekcija (5-6 članova), pjevački zbor (30 članova) – sveukupno 100 članova. Pjevački zbor sudjelovao je na Smotrama jugoslavenskih zborova. Godine 1956. pobijedio je u Tuzli. Danijela Sabo je kantorica od 2006. godine. Prof. glazbene kulture Marija Trstenjak voditeljica je mješovitog zbora (35-40 članova), tamburaša i pjevača. Pjevaju međimurske pjesme u obradama Vinka Žganca i Josipa Vrhovskog, kao i novije pjesme, primjerice "Međimurje moje, kak imam te rad" i himnu grada "Središče grad": Mursko Središće stoji. / V jutro rano da čujo se zvoni, / naš grad se gori budi. KUD Mura sudjeluje na Smotri izvornog folklora (Donja Dubrava) i Smotri koreografiranog folklora (Čakovec). Nastupa u Hrvatskoj i izvan nje, a u gradu prigodno uz Dan grada, Božić, Uskrs, manifestaciju Ljeto uz Muru… U školi se također njeguje folklorna glazba. Učenici nastupaju u Središću i na folklornim smotrama u Varaždinu. Mladi u zboru – 25.-30. godišnjakinje i starije, muškarci su stariji. Interes za pjevanje je manji od interesa za ples zbog društvenih aktivnosti. Mladi se uglavnom okupljaju u kafićima i slušaju tzv. folk glazbu (tj. narodnjake)… Mladići rijetko pjevaju nakon osnovne ili srednje škole, a djevojke najviše do 25-30 godina života. Škola i glazbeni folklor (kazivačica radi u školi) Učitelji nisu zainteresirani naučiti o folkloru. Do 7. razreda OŠ učenici su jako zainteresirani za folklor. Nakon toga sve više ga omalovažavaju. U srednjoj školi mu se opet vraćaju. Cilj je okupljanje mladih u folklornom vidu djelovanja. Folklorna skupina u školi djeluje od 2. razreda. Godine 2004. bila je na državnoj Smotri. Još prije tridesetak godina osnovnoškolska folklorna skupina brojala je 100 učenika. U školi se plešu samo međimurski plesovi, a u KUD-u i koreografije drugih krajeva (Moslavina, Posavina, Bunjevci).